Očekuje nas procvat biciklističkog turizma

Akcijom »Biciklistička tura bavarskog radija i televizije po kvarnerskim otocima« godine 2000. prvi put je u Hrvatskoj bljesnula iskra atraktivnog biciklističkog turizma koja se ni do dan danas nije sasvim zapalila. A Hrvatska ima izvrstan teren za to - bogata gorska, brdska područja (za brdski biciklizam i ciklokros kojim se osvajaju šume s preprekama i asfalti sa zavojima), ravnice, rijeke i lijepe obale uz koje bi se moglo biciklirati onako kako se to čini za Tour de Francea i po španjolskim, talijanskim, čak i turskim obalama (nedavno su i Turci shvatili važnost biciklističkog turizma te su otvorili staze uz Bospor).

Hrvatska kao mediteranska zemlja koja ima i gore i more upravo biciklističkim turizmom može poboljšati turistički promet - može organizirati izlete po cijeloj zemlji, odnosno »dovući« turiste s obala i u unutrašnjost zemlje, stvoriti im razglednicu cijele zemlje u kojoj su boravili.

No, biciklistički turizam u nas još uvijek nije razvijen strateški, tek parcijalno. Pojedine turističke zajednice i županije uvrštavaju biciklizam u turističku ponudu te nude turistima tematske brušure s obilježenim biciklističkim stazama kojih nije malo - na Kvarneru ih ima 19 uređenih, u Istri ih je oko 30, na području otoka Paga obilježeno je 115 km biciklističkih staza, ustanova Park prirode Medvednica označila je 110 km biciklističkih staza kako bi promovirala brdski biciklizam, Nacionalni park Plitvička jezera ima jednu od najljepših biciklističkih staza...

No, kako tvrdi i Ivo Rilović, glavni tajnik Hrvatskog biciklističkog saveza, u Hrvatskoj još nema staza koje spajaju pojedine županije i općine, pa je na pitanje stranca kako od Slovenije biciklom doći na more vrlo teško odgovoriti. Nema, kako kaže, ni pregledne mape biciklističkih staza kroz cijelu zemlju, nego samo pojedinačnih, regionalnih mapa, pa je sretan biciklist koji dođe u Istru ili Kvarner, kojem se priroda otvara uz pomoć biciklističkih staza. A ima se gdje voziti, vijugati i odmarati uz bicikl i unutar Zagrebačke županije.

U Karlovcu se radi na biciklizmu, no Split, Šibenik, Lika, Slavonija i brojna druga područja ostaju neiskorištena za bicikliste.

Osim Istre (u kojoj se od prošle godine razvijaju turističke grupe terenskih biciklista) i Kvarnera (gdje se svake godine turistima nude opsežne mape s označenim biciklističkim stazama) i Zagrebačka županija može se podičiti biciklističkim rutama - vidikovcima i šumama do doline rijeke Glogovnice biciklist može uživati 49 kilometara, u okolici Vrbovca biciklist može opustiti dušu uz vinorodne brežuljke (staza je dugačka 38 km), može se i natjecati s usponima po strmim bregima zelinske vinske ceste i gorama (staza je dugačka 41 km), može uživati po međurječju Kupe i Save (47 km), može biciklirati kroz zapadno Zagorje do doline rijeke Sutle (42 km).

Na žalost, biciklizam je u nas još uvijek sport ili osobna rekreacija; brojne staze nisu iskorištene za organizirane rute turista koji bi rado platili lagana, elitna putovanja kroz nepoznate pejzaže, a nema ni organiziranih tura uz obalu koju koriste za biciklizam Španjolci, Francuzi, Talijani. U Španjolskoj se od siječnja do travnja bilježi dva milijuna noćenja u pansionima tijekom bicikliranja, u Nizozemskoj je jaka tradicija vožnji biciklom uz rijeke, Nijemci, koji su se među prvima počeli baviti biciklističkim turizmom, organiziraju rute uz rijeku Elbu...

U Europi biciklistički turizam donosi oko pet milijardi eura prihoda, neki europski gradovi imaju i 'biciklističke' hotele kao što je hotel »David« koji s posebnim parkingom za bicikle služi kao utočište biciklistima koji obilaze ljepote renesansne Firenze i okolice. No, i u nas mudri organizatori prepoznaju hrvatske potencijale za tu vrstu turizma koja postaje sve popularnija i stoga što milijuni ljudi, siti velegradskih prometnih zagušenja, hrle u prirodu u kojoj se razvija »elitni« oblik individualne rekreacije. Općine i županije osmišljavaju projekte, a Ministarstvo turizma daje novčane potpore.

Slavni spomenuti biciklistički izlet po Kvarneru kojim se i danas može pohvaliti Turistička zajednica Primorsko-goranske županije bila je doista pustolovina, prvi korak koji može izazvati daljnje biciklističke utrke. Specijalni vlak s 500 bicikala na vrhu i isto toliko biciklista stigao je u riječku luku - biciklisti su se potom ukrcali na jedrenjake (dok su im bicikle prevozili trajekti) i uživali u pejzažu kvarnerskih otoka - Krka, Raba, Cresa, Lošinja, Paga, otoka koji gode zbog blage mediteranske klime i uvlače turiste u duhove svojih starina, u svoje crnogorične šume, a i u porok zbog vrhunskih vina.

Potom su biciklisti u žutim majicama počeli vožnju na Krčkom mostu, da bi opet jedrili do otoka. Morska avantura završila je Kristalnom kuglom (godišnjom nagradom Hrvatskog oglasnog zbora za najbolji turistički događaj godine). Bavarska televizija prenosila je taj slavni događaj, Hrvatska je dobila promidžbu i u svijetu, a Primorsko-goranska županija (zahvaljujući i današnjoj poduzetnosti direktorice Turističke zajednice te županije, mr. Gordane Medved) danas ima sjajne biciklističke mape koje turiste odvode sigurnim stazama kroz raznolike pejzaže. Biciklizam i turizam? Svakako! Biciklist koji vozi po opatijskoj rivijeri (kroz stare gradove Liburnije, kroz Lovran...) stiže do Mošćenica gdje može vidjeti stari toš za gnječenje maslina, biciklist koji vozi uz Savu do Andautonije može vidjeti ostatke starog rimskog grada.

Biciklom se najbolje može povezati rekreacija i obilazak nepoznate zemlje, pa nije čudo što bogati Amerikanac za neku od biciklističkih ruta po svijetu koja je proslavljena i luksuznim hotelima potroši i po 4000 eura. No u posljednje vrijeme većina naših turističkih zajednica ili nacionalnih parkova ima biciklističke mape. Nedavno je predstavljena i prva hrvatska profesionalna biciklistička ekipa »Loborika«, a Istra bi trebala postati čak i međunarodni biciklistički kamp. Hrvatska ima i bogatu biciklističku prošlost, koju obilježava i spomenik biciklu u Koprivnici, u kojoj je uređeno 60 km biciklističkih staza, a koji je kreirao Alem Korkut.

Još potkraj 19. stoljeća trgovac Ladislav Beluš donio je prvi bicikl u Zagreb sa svjetske izložbe u Parizu (1867.), a još 1886. održana je prva biciklistička utrka na Zrinjevcu. Hrvatski klub biciklista Sokol godine 1891. sagradio je na današnjem Roosveltovu trgu prvo kružno trkalište na kojem je 1892. održano Prvo prvenstvo Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na 5000 metara. Početkom 20. stoljeća u Zagrebu se osnivaju brojni biciklistički klubovi, brojna prvenstva, pa se i ova današnja mogu pozvati na bogatu tradiciju hrvatskog biciklizma (ovaj mjesec, prema izvješćima Hrvatskog biciklističkog saveza, obilježit će utrka Trofej Učka, 6. karlovački biciklistički maraton, Dani Dubrave...)

Zagreb i danas ima solidno razvijen biciklistički promet - godine 1998. tek 0,78 posto građana vozilo je bicikle u Zagrebu, a danas oko sedam posto građana koristi bicikl u javnom prometu. U Ljubljani 10 posto stanovnika vozi bicikl, u Europi prosječno 30 posto građana koristi bicikl u metropolama, a bude li Zagreb idućih godina sve opterećeniji automobilima, i naši vozači će sve više voljeti život na dva kotača. Prenapućeni svijet »silazi« od jet-seta do bicikala.