Obrt INO iz Strmca gotovo sve svoje industrijske noževe izvozi jer stranci urednije plaćaju

Stalna ulaganja u tehnologiju dovela su INO iz Strmca do prosječnog godišnjeg rasta od 10 do 15 posto, pri čemu je 95 posto proizvodnje namijenjeno izvozu. Obrt INO proizvodi industrijske noževe i ostale alate za rezanje u raznim djelatnostima poput metalne, prerađivačke, papirne, pakirne, prehrambene ili za recikliranje plastike i papira, a noževe izrađuje od visokokvalitetnog kaljenog alatnog čelika, ugljičnog čelika, brzoreznog i PM čelika te nehrđajućeg čelika. Lanjski ukupni prihod od 7,2 milijuna kuna trebao bi prema Tomislavu Kolmanu, direktoru INO-a, ove godine rasti također 10 posto.

Nove tehnologije
Uspješan obrt vlasnika Dragutina Kolmana, osnovan prije 39 godina, zapravo kao tvrtku vode sinovi Jurica i Tomislav (Tomislavova supruga Mateja vodi administraciju) koji svoj napredak vide jedino kroz ulaganje u tehnologiju i zaposlenike. Tomislav Kolman najavljuje uz nastavak digitalizacije, čak i uvođenje robota i autonomnosti proizvodnje kako bi mogli ispunjavati i visokoserijske narudžbe.

- Serijske poslove obavljamo i sada s 12 zaposlenika te dva praktikanta. Takvi poslovi traju oko tjedan dana, no za vanserijske je potrebno po par mjeseci. Danas je teško opstati na svjetskom tržištu, jer europski proizvođači ne mogu ponuditi toliko jeftine proizvode kao oni u istočnoj Aziji. Rješenje je korištenje nove tehnologije kojom se omogućuje kvaliteta proizvoda uz prihvatljive cijene, što i činimo. Mi smo se probijali na strana tržišta uz pomoć posrednika i agenata, a prisutni smo na njemačkom, austrijskom, nizozemskom, danskom, francuskom, poljskom i britanskom tržištu, na kojima namjeravamo nalaziti nove kupce. Pokušali smo raditi i na hrvatskom tržištu, ali tu smo imali problema s naplatom, pa smo se okrenuli inozemstvu – iznosi Kolman.

Najvažniji poslovni potez
U INO-u su se usmjerili najviše na uvođenje novih tehnologija stoga što su se osvjedočili koliko im je takva poslovna odluka pomogla prije 14 godina u jeku svjetske financijske krize. Iako su 2009. ubilježili pad prihoda od 15 posto u odnosu na godinu prije (kada je kriza počela) odlučeno je da se ulaže u nove tehnologije kako bi se poboljšala kvaliteta proizvoda i proširila proizvodnja.

Upravo tu odluku Kolman smatra najvažnijom u dosadašnjem poslovanju jer je kupnja njihova prvog numerički upravljanog stroja, CNC 3-osne planske brusilice, pokazala da je jedino moguće kroz ulaganja u tehnologiju lakše preživjeti potrese na tržištu. Kada su, pak, 2019. godine na početku koronakrize počeli gradnju novih proizvodnih i uredskih prostora (lani su se preselili u njih) usporedo su vodili poslovanje, jer su narudžbe i dalje stizale.

- Radimo po narudžbama uglavnom za velike tvrtke koje koriste 'outsourcing' (izdvajanje; korištenje vanjskih dobavljača za neki posao). One onda dalje izbacuju na tržište naše proizvode. U koronakrizi su isporuke kasnile zbog teškoća u lancima opskrbe, ali sada se to uglavnom sredilo. No, morali smo povećati cijene proizvoda zbog povećanja cijena energenata. Nismo koristili nikakvu državnu pomoć u koronakrizi, ni sredstva iz europskih fondova za ulaganja već smo se uvijek oslanjali na vlastite snage - istaknuo je Kolman.