Obnovljivom energijom zaposliti inženjere u Slavoniji

Hrvatska ima dovoljno stručnjaka, prirodne uvjete čak i pogone za proizvodnju opreme za obnovljive izvore energije, a ipak u ovom području daleko zaostaje za europskim zemljama. Energetskom strategijom Hrvatska si je zadala u slijedećih deset godina instalirati manje fotonaponskih modula nego što ih godišnje proizvede jedna domaća tvrtka. Energetski stručnjaci na današnjem stručnom skupu o mogućnostima sektora obnovljivih izvora energije na osječkom Elektrotehničkom fakultetu poručili su da je vrijeme da inženjeri stvar preuzmu u svoje ruke. 'Vodeći ljudi ove zemlje ne znaju šta rade. Što se događa je financijski kolonijalizam, a oni ne znaju što rade. Inženjeri, preuzmimo ovu zemlju i počnimo proizvoditi', poručio je s govornice Davor Pavuna, profesor na Politehnikumu u Laussanni (EPFL) i izvanredni profesor ETF-a, pred dvije stotine profesora, studenata, gospodarstvenika i građana.

Pavuna se pozvao na podatak, koji je ranije iznio i akademik Božo Udovičić, da je sadašnja potrošnja energije u Hrvatskoj jednaka kao i 1988. godine, ali proizvodnja iznosi samo 30 posto prijeratne. 'Naši inženjeri su natprosječno kreativni, ali njihove inovacije nema tko pretvoriti u proizvod i prodati. Primjerice, HEP nam je opremljen na razini 1965. godine', ocijenio je Pavuna suočivši s time činjenicu da dvadeset godina nije iskorištena mogućnost suradnje s hrvatskom dijasporom koja je službeno prisutna u 34 zemlje svijeta.

'Danas pravnici i ekonomosti umjesto tehnologa kroje projekte, a znamo da priroda nameće obrnutu proceduru', glavni je problem zastoja u proizvodnji za akademika Udovičića. Vlastitim primjerom potkrijepio ga je i vlasnik prve privatne solarne elektrane u Hrvatskoj Ljubomir Majdandžić nazvavši birokratsku proceduru za dobivanje svih dozvola 'križnim putom'. 'Prije četiri godine manje od 1 posto potrošnje električne energije pokrivali smo iz obnovljivih izvora. I dan danas ostali smo ispod 1 posto. Vlada je Energetskom strategijom zacrtala do 2020. godine instalirati ukupno 45 MW postrojenja za solarnu energiju, a Nijemci danas grade pojedinačne elektrane te snage', očajnim glasom konstatirao je Majdandžić, vlasnik Solarnog krova Špansko, prve hrvatske privatne solarne elektrane.

Tih sramotnih 45 MW u samo godinu dana u obliku fotonaponskih modula proizvede novigradska tvrtka Solaris. Zato je i proglašena ovogodišnjim dobitnikom nagrade „Zlatni ključ“, jer veći dio modula izveze u zemlje koje ulažu u iskorištavanje energije Sunca. Iz tvrtke je, povodom nagrade, priopćeno da će nakon završetka investicije dogradnje proizvoditi 80 megawata fotonaponskih ćelija godišnje. Dio tih proizvoda mogao bi završiti na krovovima kuća hrvatskih građana, javnih zgrada, parkirališta, autocesta, i drugih velikih površina koje zjape prazne, a mogle bi proizvoditi struju, ali prepreka je birokratski „križni put“ koji je iskusio doktor znanosti Majdandžić.

Josip Heđi iz Belišća - Tvornice elektroopreme izvjestio je da je ta tvrtka izgradila bioplinsko postrojenje za Poljoprivrednu zadrugu Osatina u Ivankovu i Tomašancima kod Đakova, što je jedna od prvih takvih investicija u Slavoniji. Postrojenje se sastoji od spremnika i anaerobnih digestora koji stajnjak i silažu pretvaraju u gorivo za dobivanje energije potrebne farmi. Nusproizvod je kompost koji se upotrebljava na 450 hektara zemlje oko farme. Postrojenje neće doprinjeti zapošljavanju, naglasio je Heđi, jer samo samo jedan čovjek njime može upravljati i to putem interneta izvan farme. 'Na ovakvim tehnologijama ljude ćemo zaposliti samo ako ih budemo ovdje proizvodili, a ne uvozili', rekao je Heđi.

Na skupu organiziranom povodom 32. godišnjice osnivanja ETF-a istaknuto je da industrija obnovljivih izvora energije treba biti jedan od najboljih poslodavaca elektrotehničkim inženjerima. Potencijal za to su, rečeno je, 100 profesora ETF-a, 2000 studenata koji sada studiraju na tom fakultetu i 3000 završenih inženjera.