Objavljena nova karta: Hrvatska više nije druga najsiromašnija država Europske unije

Rezultati Europskog programa koji ima za cilj međunarodno uspoređivanje fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a u državama sudionicama tog projekta, pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2021., doseže 70 posto prosjeka 27 članica EU-a. Istodobno, stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iznosi 72 posto tog prosjeka, što znači da Hrvatska više nije druga najsiromašnija država u EU-u (prije tri godine postotak je bio na 67, a jedina lošija je bila Bugarska).

Eurostat i Državni zavod za statistiku, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih država sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a, u četvrtak su objavili najnovije analize pariteta kupovne moći (PKM-a) i s njima povezanih ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku za razdoblje od 2019. do 2021. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.

Luksemburg i Irska s najvećim BDP-om po stanovniku
U 2021. godini su Luksemburg i Irska, kao i godinu dana ranije, zabilježili najvišu razinu BDP-a po stanovniku iskazanu PKM-om, u visini 168 posto, odnosno 119 posto iznad prosjeka EU-a.

Nakon Luksemburga i Irske, s velikim odmakom slijedi Danska, s 33 posto većim BDP-om po stanovniku od prosjeka Unije. Blizu je i Nizozemska, gdje je 30 posto veći od prosjeka, te Austrija i Švedska, gdje je za po 23 posto veći od prosjeka.

U Hrvatskoj je BDP po stanovniku u 2021. bio na razini 70 posto prosjeka EU, odnosno bio je 30 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2020. je bio 35 posto niži od prosjeka Unije, pokazuju tablice Eurostata. Najbliža Hrvatskoj je Slovačka, s 31 posto nižim BDP-om po stanovniku od prosjeka, pokazuje izvješće.

Bugarska i Grčka na dnu ljestvice
Najlošije na ljestvici stoji Bugarska, s BDP-om po stanovniku 43 posto nižim od prosjeka, a pretposljednja je Grčka, gdje je on 36 posto niži od prosjeka Unije, objavio je Eurostat. Podaci o BDP-u i potrošnji po stanovniku u najnovijem izvješću temelje se na revidiranim paritetima kupovne moći, napominju u statističkom uredu. Luksemburg i Njemačka imaju i najvišu razinu individualne potrošnje

Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj.

Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest razina stvarne individualne potrošnje (SIP) po stanovniku te predstavlja homogeniju kategoriju od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije, još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama.

Što je sa stvarnom individualnom potrošnjom
Tako je, prema najnovijim rezultatima, u 2021. u članicama EU-a razina stvarne individualne potrošnje (SIP) po stanovniku izražene paritetom kupovne moći (PKM) varirala u širokom rasponu – od 65 posto prosjeka Unije koliko je iznosila u Bugarskoj do 144 posto prosjeka koliko je dosegnula u Luksemburgu, pokazuje izvješće Eurostata.

Hrvatska 28 posto ispod prosjeka Unije
S druge strane, najnižu razinu SIP-a po stanovniku imala je Bugarska, za 35 posto nižu od prosjeka u EU. U Hrvatskoj je u 2021. razina stvarne individualne potrošnje (SIP) po stanovniku izražene paritetom kupovne moći (PKM) bila 72 posto prosjeka EU, odnosno bila je 28 posto ispod prosjeka Unije.

Tako je ona u skupini zemalja s najnižim razinama, koja još uključuje Mađarsku, gdje je ona 30 posto ispod prosjeka te Slovačku i Grčku gdje je SIP po stanovniku 29 posto, odnosno 25 posto ispod prosjeka Unije, navodi se u izvješću Eurostata.

U protekle tri godine u većini se država članica promijenila razina SIP-a po stanovniku u odnosu na prosjek EU-a. Najveće povećanje zabilježeno je u Bugarskoj, na 65 posto prosjeka EU-a u 2021. u usporedbi s 58 posto u 2019. Slijedi Rumunjska u kojoj je uvećan na 84 posto prosjeka, sa 78 posto.