Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Ruj 2014

Obiteljska tvrtka jedan je od najvećih poslodavaca u Pregradi

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Darko Bičak  

Obiteljska tvrtka jedan je od najvećih poslodavaca u Pregradi

Okiroto iz Pregrade s 64 zaposlenih jedan je od najvećih poslodavaca u tom zagorskom gradu, no ova tvrtka za preradu plastičnih masa i gume je možda i zanimljivija jer je to danas jedini dio nekadašnjeg moćnog Ina OKI-ja koji je preživio turbulentno razdoblje krize hrvatske petrokemijske industrije.

Okiroto je 2000-ih privatiziran u kuponskoj privatizaciji, a nekoliko godina kasnije gotovo u potpunosti je prešao u vlasništvo obitelji Marković. "Svaki dan se borimo s vjetrenjačama ali glava nam je još uvijek iznad vode i nesmijemo se žaliti", u kratkom sažima aktualne poslovne uvjete u tvrtki Dinka Marković, direktorica Okirota. Proizvođač raznih plastičnih kontenjera, vodomjera i revizionih okana, spremnika najrazličitije namjene te bačvi i kada se na tržištu sve teže bori s jeftinom, najčešće uvoznom konkurencijom, a što se odražava i pad prihoda koji je lani iznosio nešto više od 17 milijuna kuna. Za usporedbu, 2011. je realizacija bila gotovo 25 milijuna. U Okirotu ističu da im je značajne probleme prouzročila činjenica da je nekoliko njihovih ključnih kupaca, uglavnom komunalnih i sličnih tvrtki, otišlo u stečaj što im je smanjilo tržište. Zbog toga danas sve značajni dio prihoda ostvaruju s partnerima u inozemstvu, uglavnom u Sloveniji i Italiji.

Ekološki proizvodi
Za razliku od konkurencije koja svoju masovnu proizvodnju bazira na tehnologiji štancanja proizvoda, Okiroto se orijentirao na visokokvalitetne i potpuno ekološke proizvode temeljene na tehnologiji rotacionog kalupljenja tzv. rotomoulding. Ovakvi proizvodi, temeljeni na polietilenu, su puno otpornji na trošenje i lom, a zbog čega su njihovi česti naručitelji tvrtke i ostali profesionalni korisnici. Uz to, ovakvi artikli su 100 posto ekološki jer se u potpunosti mogu reciklirati, a što u samoj tvornici i prakticiraju.

"Naša prednost je da smo fleksibilni i da možemo naručitelju napraviti malu seriju visokokvalitetnih proizvoda po točnoj specifikaciji. Ako netko treba 10 ili 50 kontejnera ili specijalnih kada, mi smo partner za njega. No, ako netko želi naručiti 10.000 komada nekog proizvoda, tada mi nismo u igri", pojašnjava Marijan Marković, vlasnik i bivši dugogodišnji direktor Okirota. U tvrtki je angažirana čitava obitelj, pa je tako osim vlasnika Marijana i njegove supruge, dugogodišnje voditeljice financija i aktualne direktorice, Dinke, u tvrtki angažirana i kćer Ivana kao voditeljica komercijale, a u poduzeću je i njezin suprug. Najmlađi član obitelji Marković je upravo upisao Ekonomski fakultet u Zagrebu i priprema se za preuziman je financija u obiteljskom biznisu.

Povijest tvrtke
Sam Okiroto je nastao 1971. godine kao supstitut zatvorenom rudniku u Pregradi. "Kako je na našoj lokaciji ostalo 108 rudara bez posla, a nije ih bilo moguće zbrinuti u mirovinu ili na neki drugi način, tadašnja općinska vlast je dogovorila s OKI-jem Zagreb da se dijelovi njihovih tehnologija instaliraju u Pregradi. U prvoj fazi smo konfekcionirali PE folije, odnosmo proizvodili smo jednokratne rukavice koje su danas u širokoj uporabi na svim benziskom crpakam, a što tada nije bio slučaj.

Zatim je instaliran pogon za proizvodnju češljeva, a 1975. počela je proizvodnja tehnologijom rotacionog lijeva prema američkoj licenci. Okiroto je bio pionir u izgradnji ove naše pregradske industrijske zone koja se u zadnje vrijeme sve više izgrađuje. Nakon otkupa zemljišta, 1986. godine proradila je i faza tvornice na našoj tzv. novoj lokaciji. Instalirana je proizvodnja prahova za vlastite potrebe i potrebe tržišta, izgrađena je kotlovnica te vlastita trafo stanica. Za vrijeme Domovinskog rata jedva smo preživjeli i drastično smanjili broj radnika kojih je u najboljim danima bilo 268", kaže Marijan Marković koji je gotovo od prvih dana bio direktor.
Proizvodi

Jedini opremaju atomska skloništa

Proizvođač plastike iz Pregrade je, kako sami s ponosom navode, jedini hrvatski ovlašteni isporučitelj opreme za atomska skloništa. Radi se prvenstveno o raznim spremnicima za svježu i otpadnu vode, sanitarne komponente, a isporučuju i namještaj. Kako se radi o specifičnim uvjetima, za takve artikle su potrebni posebni standardi. No, u Okirotu se žale da je sve manje narudžbi za ovaj program koji je prije činio i do 20 posto ukupne proizvodnje tvrtke iz Zagorja. Danas stambene zgrade više nemaju obvezu izgradnje i opremanja atomskih skloništa, ali je ostala obveza za javne objekte poput trgovačkih centara i sl.


Komentari članka

Vezani članci

Inina investicija od 65 milijuna eura: Nova plinska bušotina na Jadranu

23.07.2026.

Ina je novim razradnim bušenjem na sjevernom Jadranu počela investicijski ciklus ukupno vrijedan oko 65 milijuna eura, koji obuhvaća izgradnju pet novih plinskih bušotina među kojima je i novopotvrđena s protokom od 160 tisuća kubičnih metara plina na dan

Fugaš: Hrvatski LNG terminal stabilan unatoč krizama na Bliskom istoku

20.03.2026.

Ivan Fugaš, direktor LNG terminala Krk, gostovao je u središnjem Dnevniku HTV-a gdje je komentirao trenutačno stanje na tržištu plina i sigurnost opskrbe Hrvatske.

Klub milijardera: Liderova top lista najmoćnijih grupacija u Hrvatskoj

20.11.2025.

Objavljujemo podatke o poslovanju svih grupacija i samostalnih tvrtki s prihodima većim od milijardu kuna (133 milijuna eura)

Petrokemija kreće s investicijskim ciklusom vrijednim 100 mil. dolara

25.07.2025.

Kutinska Petrokemija pokrenut će investicijski ciklus radi modernizacije pogona i proizovdnje novih proizvoda u vrijednosti 100 milijuna dolara, a kontinuirana su ulaganja i u zaštitu okoliša, istaknuli su nakon sastanka u kutinskoj tvornici ministar gosp

Ina pokrenula proizvodnju plina na novoj bušotini pokraj Novske

23.07.2025.

Eksploatacijsko polje Jamarice nalazi se otprilike 100 kilometara jugoistočno od Zagreba. Bušotina JAM-183 uspješno je izbušena 2022. godine na dubinu od 2.079 metara.

Tag cloud

  1. 2893 članka imaju tag turizam
  2. 2730 članka imaju tag hrvatska
  3. 1519 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 704 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 545 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 461 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk