Obitelj košarkaša Jerkova proizvodit će u Lici gnojivo od ovčje vune

U Hrvatskoj se svake godine ‘proizvede‘ oko 1300 tona ovčje vune, a samo u Lici najmanje 300 tona. Osim pokušaja u stvaranju suvenira, Bračkog pahaja (pramen vune na bračkoj čakavštini), vunu koja ostane nakon striženja ovaca nitko neće. Niže je kvalitete mohera, kašmira i merina, pa nije pogodna za tekstilnu industriju, a i ne zna se kako je zbrinuti.

To je u doba korone postao izazov za splitsku, a sada i gospićku poduzetnicu Dragicu Jerkov, koja je u Gospiću pokrenula projekt korištenja vune kao organskog gnojiva.

Obiteljski core-business bio je zastupanje talijanskog proizvođača kuhinja Scavolinija za područje bivše Jugoslavije. Kao franšizerski agenti Scavolinija nadziru i razvijaju mrežu u kojoj je šest prodajnih mjesta.

To je bio prirodni nastavak suprugove sportske karijere. Željko Jerkov je, naime, proslavljeni košarkaš, osvajač zlata na Svjetskom prvenstvu 1978. Nakon Jugoplastike igrao je u Scavoliniju iz Pesara i, kako sam kaže, na osnovi prijateljstva s obitelji Scavolini razvio se i poslovni odnos izvan koševa.

To je do pandemije zahtijevalo mnogo putovanja, i nije bilo vremena za ozbiljno bavljenje drugim poslom. No, kad ih je korona vezala za dom, počela je nova avantura - EKO- LIKA greennovation organsko gnojivo.

Sve je zapravo počelo 2016., kad je udruga Gender Task Force (GTF), uvidjela da je odbačena ovčja vuna rastući ekološki problem, ali istovremeno i potencijalno vrijedan gospodarski resurs.

- Projekt je nagrađen, a vodila ga je Mary Ann Rukavina Cipetić, koja je ličkog porijekla, njen djed je iselio iz Like u Ameriku. I tako mogu slobodno reći da je ljubav prema Lici koju je Mary prenijela na mene dovela do početka realizacije ovog projekta. Mary i ja već dugo surađujemo u nevladinom sektoru – kaže Dragica Jerkov.

Projekt je prepoznat i od Ličko-senjske županije, i ušao u strategiju razvoja županije, koja ima nekoliko nacionalnih i parkova prirode i veliku količinu ovaca, koje se mora šišati najmanje jednom na godinu, a vuna se dosad zakopavala i spaljivala.

Kao odgovor na ovaj problem diljem svijeta razvijaju se tehnologije za korištenje vune u raznim segmentima industrijske proizvodnje, primjerice kao termoizolacioni materijal, a organsko gnojiva u obliku vunenih peleta već se proizvodi i koristi a ujedno je repelent primjerice protiv raznih štetnika kakve u uzgoju jagoda, ali i mnogih drugih ratarskih kultura nanose puževi golaći.

A kakvi su lički peleti? Referentni laboratorij na Agronomskom fakultetu analizirao je uzorke vunenih peleta napravljenih u Pragu od prikupljene vune od ličkih ovaca i na tehnologiji kanadsko-češke tvrtke, koju će Fema koristiti u svom pogonu u Otočcu. Ustanovljeno je da se radi o visokokvalitetnom organskom dušičnom gnojivu s udjelom dušika od 12,5 posto.

- Bitna je razlika između vunenih peleta i kemijski sintetiziranih NPK gnojiva, kaže Dragica Jerkov, i u tome što vuneni peleti ne nalažu poseban plodored jer obogaćuju tlo, za razliku od industrijski proizvedenih gnojiva koja su agresivna, ali u biološkom smislu osiromašuju tlo i traže njegov odmor – objašnjava Dragica Jerkov i opisuje kako je tada mogao krenuti pilot projekt u Perušiću:

- Prikupljeno je 40 tona sirove vune, a komunalno poduzeće Perušić je razvilo model prikupljanja vune od svojih žitelja, koji sada želimo preslikati na sva komunalna poduzeća Ličko senjske županije. Time zapravo zatvaramo krug, koji počinje od sakupljanja odbačene vune, a vodi preko uključenja lokalne zajednice, komunalnih poduzeća, udruge stočara i OPG-ova. Imamo ured u Razvojnom centru Županije, a na osnovi svega dosad učinjenoga Gospodarska komora preko Veleučilišta „Nikola Tesla” inicira projekt pod nazivom „Razvoj dinarskih projekata Ličko-senjske županije”, čime smo kao Centar za vunu uvršteni i u strategiju županijskog razvoja. Time ćemo, od nečega što zagađuje prirodu stvoriti koristan i kvalitetan proizvod, čime ćemo brendirati i samu Liku kao ekološku destinaciju, a već imamo i licencirani trade mark i logo EKO-LIKA greeninovation. Carinska uprava nam je izdala i tarifni broj, na osnovi kojeg ćemo naše gnojivo moći izvoziti i izvan EU.

Kako se rade vuneni peleti
Kad se vuni, usitnjenoj i komprimiranoj u pelete, i unesenoj u zemlju doda voda, ti vuneni peleti je upiju i nabubre na 20 puta veći volumen. Tako se u zemlji čuva voda, a pelet je otpušta kako zemlja traži, otpuštanjem vode vuneni peleti ispuštaju i dušične spojeve vrlo postupno, tijekom šest mjeseci, čime optimalno prihranjuju korijenski sustav biljaka. S obzirom da je vuna u izradi peleta usitnjena gotovo u prašinu, ona otpuštanjem vode i dušika i sama postaje dio te zemlje i povećava njen volumen i zračnost.

Od lokalnog poduzetnika Fema je zakupila tisuću kvadrata zapuštene hale bivše tvrtke Madig, u čije će uređenje u proizvodni pogon trebati mnogo uložiti, ali njena prednost je u tome što se nalazi u poslovnoj zoni i ima potrebnu infrastrukturu za tretman otpadnih voda. Problem je samo u tome što je ta hala ostala bez trafostanice, pa se čeka da Elektrolika omogući opskrbu strujom, kako bi se što prije instalirali strojeve i krenulo s probnim radom.

S obzirom da u Hrvatskoj ne postoji ni sličan pogon, Ministarstvo poljoprivrede osnovalo je komisiju koja će na početku proizvodnje peleta izići na teren i prema uhodanim parametrima iz EU-a provjeriti proizvodni proces, i bude li sve u skladu s normama, Femi izdati dozvolu za rad.

- Ustrajnost se isplatila, i tako smo ispali pioniri u stvaranju ovog specifičnog poslovnog modela – zaključuje Dragica Jerkov, čija je obitelj dosad financirala cijelu investiciju tešku šest milijuna kuna.