Obala postaje turistička meka

SPLIT – Tijekom 2009. godine Split bi trebao dobiti prostorno-prometnu studiju cestovno-željezničko-pomorsko-zračnog prometnog sustava šireg područja, koju izrađuje Institut građevinarstva Hrvatske. Rezultati te studije odredit će u kojem smjeru se grad treba razvijati. Ona je preduvjet svakoga ozbiljnog promišljanja budućeg razvoja.
Njom ćemo moći predvidjeti razvoj splitske gradske luke te svih vrsta prometne povezanosti grada s okolicom. Studijom će se odrediti i budućnost istočne obale splitske Gradske luke.

Grad, naime, neće odustati od namjere da turistički oplodi najvredniji »kvadrat« zemljišta. Donošenjem generalnoga urbanističkog plana Splitu se otvorila mogućnost prenamjene istočnog dijela obale luke, iz strogo prometnog u turističko središte, koje će biti generator gradskoga gospodarskog rasta. Povezivanje istočne i zapadne obale, koje će postati turističke meke, predviđa se i Strategijom razvoja gradske luke u idućih 20 godina, koju je, na nalog Lučke uprave, izradio tim stručnjaka na čelu s arhitektom Jerkom Rošinom.

Od istočne obale, preko Rive do zapadne obale, prenamjenom kapaciteta ili novom gradnjom, osigurat će se 180.000 četvornih metara namijenjenih turizmu. Istočna obala i dalje ostaje u službi pomorsko-putničkog prometa s vezama na autobusni i željeznički kolodvor. Nakon što se iz luke preseli i pogon Dalmacijavina, otvara se mogućnost gradnje 1600 hotelskih soba. Na mjestu današnjega željezničkoga kolodvora planira se gradnja kongresnog centra, trgovačkih i kulturno-zabavnih sadržaja te javne garaže s 1200 mjesta.

U Kopilici se planira graditi najmoderniji središnji željeznički kolodvor sa svim pratećim sadržajima. U Gradskoj luci će se urediti manji terminal za potrebe daljinskog i gradskog prijevoza željeznicom, a svi sadržaji koji u Luci nisu neophodni za normalno odvijanje takvoga željezničkog prometa bit će premješteni u Kopilicu.

Grad u svojim urbanističkim planovima predviđa gradnju drugoga kolosijeka na postojećoj željezničkoj pruzi od tunela Brda prema Kaštelima i Zagrebu uz elektrifikaciju i modernizaciju pruge. Predviđa se i gradnja nove željezničke pruge, spoja na Jadransku željeznicu te gradnja novih industrijskih kolosijeka u Sjevernoj luci.