Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Tra 2009

Novo zaduženje za neophodnu svježu krv hrvatskom financijskom sustavu

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Stanko Dabić  

Novo zaduženje za neophodnu svježu krv hrvatskom financijskom sustavu

Ministarstvo financija RH najavilo je novu emisiju euroobveznica na međunarodnom tržištu kapitala. Aranžeri novog izdanja državnih euroobveznica su francuska banka BNP Paribas, njemački Deutsche Bank i talijanski Unicredito group koji je kao većinski vlasnik ovlastio Zagrebačku banku da ih zamijeni u poslu. Na međunarodno tržište kapitala emitirat će se državne obveznice vrijedne najmanje 750 milijuna eura, a nije isključena i veća vrijednost emisije.

Ovo će biti prva emisija hrvatskih državnih obveznica na međunarodnom tržištu kapitala nakon 2004. godine.

Nedospjela glavnica duga Republike Hrvatske na temlju aktivnih izdanja državnih obveznica na međunarodnom tržištu kapitala iznosi 15,0 milijardi kuna, odnosno približno dvije milijarde eura. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni vanjski dug Republike Hrvatske na kraju 2008. godine iznosio je 39,0 milijardi eura, od čega je dug središnje države povećan sa 6,7 na 6,9 milijardi eura. Preostali iznos inozemnog duga RH odnosi se na obveze banaka, poduzeća i izravna ulaganja iz inozemstva. Poslovne banke su tijekom 2008. godine povećale inozemni dug s 8,9 na 10,1 milijardu eura. Inozemni dug poduzeća povećan je s 13,6 na 17,1 milijardu eura. Izravna ulaganja iz inozemstva prošle godine su povećana s 4,0 na 4,9 milijardi eura.

Opasan unutarnji dug
U razdoblju od 2004. do 2008. godine Ministarstvo financija okrenulo se unutaranjem zaduživanju emisijama državnih obveznica na hrvatskom tržištu kapitala. Poslovne banke, koje su pretežito u stranom vlasništvu (preko 90 posto) kupovale su emitirane državne obveznice na domaćem financijskom tržištu. Za kupnju državnih obveznica hrvatske poslovne banke koristile su pozajmice svojih matica iz inozemstva. Na taj način inozemni dug središnje države indirektno se povećao putem poslovnih banaka. Poslovne banke sada se nominalno pojavljuju kao inozemni dužnici, ali one za osiguranje vraćanja pozajmica u svojim portfeljima drže državne dužničke vrijednosne papire (obveznice).

Unutarnji dug uvijek je opasna situacija za državne financije jer izravno utječe na opću likvidnost financijskog sustava. Koristeći domaće tržište za financiranje državne potrošnje poticala se kreditna ekspanzija i oduzimala mogućnost kreditiranja privrednih subjekata čime se gušio protok sredstava i usporavalo kolanje novca u sustavu. Pozicija središnje vlasti u takvim okolnostima je jačala. To je odgovaralo političkim elitama u državi jer se centraliziranjem financija izravno jačala njihova moć odlučivanja i uloga središnjeg državnog aparata.

Problemi s likvidnosti koji su započeli u listopadu 2008. godine i neprekidno traju tijekom 2009. godine, uz nepovoljne inozemne čimbenike, pokazali su sve nedostatke zaduživanja države i konsolidirane države na unutarnjem, domaćem financijskom tržištu.

Svježa krv
Izlazak države na međunarodno tržište kapitala krajem svibnja ove godine predstavljat će financijsku injekciju koja život znači kako bi se u presušeni financijski krvotok unijela svježa krv. Rebalansom državnog proračuna za 2009. godinu ukupni prihodi državne riznice iznose 116,6 milijardi kuna, a ukupni rashodi su planirani na razini od 121,6 milijardi kuna. Planirani deficit državnog proračuna iznosi 5,0 milijardi kuna, što čini 4,3 posto planiranih prihoda ili 1,4 posto planiranog bruto državnog proizvoda (BDP). Emisijom 750 miljuna eura državnih obveznica krajem svibnja u državnu riznicu prikupit će se oko 5,5 milijardi kuna. Dio prikupljenih sredstava koristit će se za iskup "Samurai obveznica" nominalnog iznosa 25 milijardi japanskih jena, što po srednjem tečaju HNB iznosi približno 1,4 milijarde kuna ili 187,7 milijuna eura. "Samurai obveznice" dospijevaju na naplatu 26. lipnja 2009. Preostala sredstva iz emisije eruoobveznica koristit će se za krpanje državnog proračuna.

Novom emisijom državnih obveznica inozemni dug Republike Hrvatske realno će se povećati za 562,3 milijuna eura i prenijeti na buduće porezne obveznike. U uvjetima kada je globalna kriza počela sve teže pogađati hrvatsko gospodarstvo uz neprekidne višemjesečne probleme unutarnje likvidnosti, jedini izlaz je potražiti svježu krv iz inozemstva kako ne bi došlo do "gangrene" financijskog sustava. Bez novog zaduživanja na inozemnom tržištu RH bi morala početi trošiti svoje devizne rezerve za vraćanje inozemnog duga.

Nepovoljni gospodarski uvjeti izazvani unutarnjom nelikvidnošću i visoke kamatne stope na kreditna sredstva povećali bi nekonkurentost domaćeg proizvoda, ubrzali val stečajeva pravnih i fizičkih osoba te pojačali nepovjerenje i brzo doveli u pitanje tečaj domaće valute.

Visoka cijena
Krajem 2008. godine bruto inozemna zaduženost dostigla je 192,7 milijardi eura, odnosno približno pet idućih godišnjih bruto društvenih proizvoda RH. Najviše duga odnosi se na Hrvatske autoceste i državne fondove. Boravak delagacije MMF-a u Hrvatskoj i obavljene konzultacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a te zaključna izjava od 6. travnja ove godine jasno pokazuju kako će cijena koju će platiti država, odnosno porezni obveznici, za svježu novčanu krv biti visoka, a posljedice višegodišnje "nepodnošljive lakoće zaduživanja" iz prethodnih razdoblja past će punom težinom na teret budućih naraštaja i najsiromašnijih dijelova društva. Sve navedeno upućuje kako nas čeka dugo toplo ljeto i vruća jesen.


Komentari članka

Vezani članci

Predstavljen novi zakon: nema više sitnih slova kod ugovaranja kredita

09.03.2026.

Nema više sitnih slova pri ugovaranju kredita, oglašavanja kredita kao rješenja financijskih problema, a uvode se i stroži kriteriji kreditiranja. Barem bi tako trebalo biti ako se do kraja godine uvede novi Zakon o potrošačkim kreditima predstavljen dana

Trgovci za inflaciju krive rast plaća. Problem? Hrvatski radnik upola je jeftiniji od europskog prosjeka

21.01.2026.

S obzirom na to da inflacijski pritisci u Hrvatskoj postupno slabe, bilo bi ekonomski racionalno ukinuti ograničenja cijena, poručili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u publikaciji Fokus tjedna i dodali da mjere poput širenja liste proizvoda sa zam

Kako su Hrvatska i Vujčić šokirali Europu: "Ovo nije nitko očekivao, pa tek su ušli u eurozonu"

21.01.2026.

Njegovo imenovanje na poziciju potpredsjednika Europske središnje banke predstavlja veliko iznenađenje, piše ugledni Politico

Kava poskupjela duplo, a kila krumpira šest puta: Ovako bi danas izgledale cijene u kunama

06.01.2026.

Građani su do 31. prosinca u HNB-u mogli zamijeniti kovanice kune, dok zamjena novčanica traje i dalje. No, mnogi nisu svjesni koliko su zapravo poskupjele namirnice u protekle tri godine.

Hrvatska trpi visoku inflaciju zbog neusklađenih mjera vlasti

07.11.2025.

Analitičari poručuju da je ključ u zajedničkom djelovanju Vlade i HNB-a, jer bez toga nema kontrole nad inflacijom

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1575 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1253 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk