Novi ZOR: Troškovi godišnjeg ravnomjernije će se plaćati

Stupanje na snagu novog Zakona o radu baš u špici korištenja godišnjih odmora (očekivano, potkraj srpnja 2014.) neće ugroziti prava radnika koji su počeli koristiti godišnji odmor za 2014. godinu.

U novom su Zakonu izmijenjena neka pravila ostvarivanja prava na godišnji odmor, ali većina zaposlenih u Hrvatskoj neće osjetiti učinak tih novosti, barem ne pri korištenju godišnjeg odmora za 2014. godinu.
Najkraći godišnji odmor i nadalje iznosi četiri tjedna, a najduži nije ograničen zakonom, ali se može ograničiti drugim izvorima radnog prava. Ta se mogućnost u pravilu i koristi, pa se u pravilnicima o radu i kolektivnim ugovorima najduži godišnji odmor gotovo bez iznimke ograničava na 30 dana (povoljnije se uređuje samo za radnike koji rade na radnim mjestima sa štetnim uvjetima rada). Pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od zakonom propisanog minimuma uređuje se pravilnicima i kolektivnim ugovorima, tako da većina zaposlenih u Hrvatskoj ostvaruje pravo na godišnji odmor u rasponu od minimalno četiri tjedna do 30 radnih dana.

Promjene za manjinu Za radnike koji rade cijelu godinu to se neće promijeniti. Novouvedena pravila određivanja dužine godišnjeg odmora odnose se na radnike koji tijekom godine mijenjaju poslodavca i na one koji ne rade cijelu godinu, bilo da su tijekom kalendarske godine zasnovali ili prekinuli radni odnos. Oni prema novom Zakonu ostvaruju pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju 1/12 za svaki navršeni mjesec rada u toj godini. Pri tome razdoblja rada duža od polovine mjeseca zaokružuju se na cijeli broj, a ako je riječ o polovini mjeseca s parnim brojem dana, obveza se odnosi na poslodavca kod kojega je radnik zaposlen do 15. u tom mjesecu. Na primjer, ako je radnik zaposlen od siječnja do kraja listopada, poslodavac mu duguje 10/12 godišnjeg odmora za tu godinu, ako je zaposlen od 1. srpnja do 15. rujna, dužan mu je osigurati godišnji odmor u trajanju od 3/12 (za srpanj, kolovoz i rujan). Promijeni li radnik poslodavca tijekom godine, novi poslodavac mu osigurava pravo za onaj dio godine koji je kod njega radio.
Omogući li poslodavac radniku korištenje punoga godišnjeg odmora, a radniku nakon toga prije proteka godine prestane radni odnos, poslodavac nema pravo tražiti povrat isplaćene naknade za godišnji odmor. To će se u pravilu događati ako poslodavac nema saznanja da će radniku prestati radni odnos, ali ako ima informaciju da će radniku prestati radni odnos npr. istekom ugovora na određeno vrijeme, sporazumom ili na drugi način, poslodavac će o tome voditi računa i radniku osigurati pravo samo na razmjerni dio godišnjeg odmora.

Učinak na poslodavce Dosadašnja pravila bila su drugačija. Radnik je ostvarivao pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora ako mu je radni odnos prestao prije 1. srpnja. Teret financiranja prava na godišnji odmor u cijelosti je snosio poslodavac kod kojeg je radnik radio u prvoj polovini godine, ali duže od šest mjeseci. Novim pravilima određivanja prava na razmjerni dio godišnjeg odmora ravnomjernije se raspoređuju troškovi financiranja godišnjeg odmora između poslodavaca kod kojih radnik radi u istoj godini.
Poslodavci su do kraja lipnja 2014. već donijeli raspored korištenja godišnjih odmora za 2014. godinu, a radnicima kojima je radni odnos prestao tijekom srpnja osigurali su pravo na puni godišnji odmor, kako je nalagao raniji Zakon o radu. Novouvedena pravila određivanja razmjernog dijela godišnjeg odmora obvezivat će i poslodavce kod kojih je radnik prešao na rad u drugoj polovini 2014. godine, nakon što novi Zakon stupi na snagu, pa je šteta što zakonodavac nije barem u prijelaznim odredbama, barem za 2014. godinu, zadržao odredbu prema kojoj radnik koji tijekom godine mijenja poslodavca kod svih poslodavaca zajedno za tu godinu ima pravo na puni godišnji odmor.

Povoljnije za roditelje Povoljnije se uređuje pravo radnika koji u prethodnoj godini zbog korištenja prava prema osnovi roditeljstva nije iskoristio godišnji odmor za prošlu godinu. Do sada je radnik imao pravo koristiti godišnji odmor iz prethodne godine ako se vratio na rad u prvoj polovini godine, dovoljno rano da godišnji odmor za prošlu godinu iskoristi do 30. lipnja. Prema novom Zakonu, ima ga pravo koristiti sve do kraja tekuće godine. Na primjer, radnik koji nije u 2013. godinu zbog korištenja prava prema osnovi roditeljstva iskoristio puni ili dio godišnjeg odmora za 2013., ima pravo do 31. prosinca 2014. iskoristiti godišnji odmor za 2013. Dakako, ima pravo i na puni godišnji odmor za 2014. godinu.
Radnik koji zbog bolesti nije iskoristio godišnji odmor za prethodnu godinu, i prema novom Zakonu ima pravo iskoristiti taj stari godišnji odmor do 30. lipnja tekuće godine.
Promjene su i u vezi s korištenjem godišnjeg odmora u dijelovima. Do sada je bez iznimke radnik koji koristi godišnji odmor u dva ili u više dijelova morao u kalendarskoj godini za koju koristi pravo najmanje dva tjedna iskoristiti odjednom i to u godini u kojoj je stečeno pravo. Novi Zakon omogućava da se poslodavac i radnik i drugačije dogovore.
Najveću novost u vezi s pravom na godišnji odmor sadrže odredbe novog Zakona o radu kojima se uređuje otkaz ugovora o radu. Naime, otkazni rok teče i u razdoblju korištenja godišnjeg odmora.