Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Ožu 2015

Novi val: HNB mora preuzeti ulogu kreditora države

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Novi val: HNB mora preuzeti ulogu kreditora države

Novi val – Stranka razvoja predstavila je danas prijedlog reforme monetarnog sustava, jedne od deset reformi koje je izradila stranka na čelu s profesorom Ljubom Jurčićem u okviru strategije 'Velike transformacije'

Procjenjujući da su temeljni prioriteti hrvatskog gospodarstva povećanje zaposlenosti, proizvodnje, izvoza i dohotka te smanjenje dugova, Novi val – Stranka razvoja razradila je deset reformi čije bi provođenje napravilo veliku transformaciju hrvatskog gospodarstva, popravilo materijalni i socijalni položaj hrvatskih građana te poboljšalo političku situaciju u Hrvatskoj.

U Novom valu smatraju da je reforma monetarnog sustava trenutačno ključna za pokretanje hrvatskog gospodarstva. 'Do prije par godina bilo je prostora da se problemi riješe kroz fiskalnu politiku, ali danas se više ne može riješiti nijedan veliki problem bez diranja u monetarnu politiku', kaže Ljubo Jurčić ističući da je glavni cilj ove reforme vraćanje kuni svih funkcija novca.

10 REFORMI ZA VELIKU TRANSFORMACIJU

1. Reforma monetarnog sustava
2. Reforma javnih financija
3. Politika smanjivanja dugova
4. Reforma gospodarske politike
5. Restrukturiranje javnih poduzeća
6. Reforma javne uprave i teritorijalni preustroj
7. Reforma političkog sustava
8. Politika izgradnje nacionalnog identiteta
9. Izgradnja vanjske politike
10. Politika zaštite okoliša i održivi razvoj

Prvi je korak u okviru reforme monetarnog sustava otvaranje procesa ukidanja valutne klauzule s konačnom zabranom u doglednoj budućnosti. 'Štete devizne klauzule treba procijeniti i postići politički dogovor između Hrvatske vlade, HNB-a i poslovnih banaka kako te štete pokriti i kako njima upravljati a da ne postanu ograničavajući faktor hrvatskog razvoja i prepreka rastu standarda hrvatskih građana', poručuje Jurčić. Dodaje da devizna klauzula u značajnoj mjeri blokira funkcioniranje tržišta, jer uvođenjem strane valute da obavlja funkcije domaćeg novca dolazi do urušavanja domaćeg mehanizma cijena preko kojeg tržište funkcionira. Pritom naglašava da je pretpostavka za uspjeh ovog procesa povećanje proizvodnje i izvoza.

Druga je važna mjera u reformi monetarne politike koju predlaže Novi val prebacivanje zaduživanja države na domaće tržište uz kamatu ne veću od dva posto. Na taj način smanjila bi se ranjivost Hrvatske na utjecaje iz inozemstva, Hrvatska narodna banka obavljala bi ulogu zbog koje su centralne banke u svijetu i nastale, a to je financiranje vlastite države.

Novi val Hrvatsku narodnu banku uključio bi i u financiranje infrastrukture, energetike i drugih strateških djelatnosti koje se baziraju na domaćim prirodnim resursima. Zadatak HNB-a bi bio da iz primarne emisije kreira instrumente financiranja po povoljnim kamatnim stopama. Za primjenu ovih mjera, koje bi vrijedile određeno razdoblje, Vlada bi napravila Strategiju razvoja ovih djelatnosti.

Uz navedene mjere, Novi val predlaže promjenu Zakona o HNB-u tako da se u njega ugrade dodatni ciljevi, a to su održavanje ravnoteže u bilanci plaćanja i postizanje pune zaposlenosti.

Novi val planira da će svoj program 'Velike transformacije' predstaviti u gradovima širom Hrvatske, a moguća je i suradnja s drugim strankama slična programskog usmjerenja.


Komentari članka

Vezani članci

HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice

28.10.2026.

Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura

Porezna uprava: Kroz MIKROeRAČUN - besplatno izdavanje eRačuna

25.10.2026.

Porezna uprava objavila je u srijedu da je posredstvom aplikacije MIKROeRAČUN korisnicima omogućeno besplatno izdavanje eRačuna, čime im se omogućuje pravodobna priprema za zakonsku obvezu izdavanja eRačuna koja počinje 1. siječnja 2027. godine.

Tržište kapitala sve privlačnije građanima

13.10.2026.

U vrijeme geopolitičke nestabilnosti, rasta cijena nafte i inflacije, građane sve više brine vrijednost njihove štednje i ulaganja. Oko dva i pol milijuna hrvatskih građana sudjeluje na tržištu kapitala kroz obvezne mirovinske fondove, više od 100 tisuća

Direktorska plaća opet raste: Evo koliko će mali poduzetnici plaćati 2027.

02.10.2026.

Minimalna osnovica za zaposlene članove uprave mogla bi 2027. narasti na 1405,95 eura, a bruto 2 na gotovo 1638 eura.

Hrvati u bankama drže milijarde, ali inflacija im godišnje “pojede” oko 430 eura kupovne moći

01.10.2026.

Na tekućim, štednim i oročenim računima građana „leži“ više od 43 milijarde eura, a ulaganjem, umjesto držanjem novca na depozitu, razlika nakon deset godina može dosegnuti gotovo 10.000 eura po stanovniku, procjenjuje Emilio Gučec, country manager Finaxa

Tag cloud

  1. 2926 članka imaju tag turizam
  2. 2749 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1332 članka imaju tag trgovina
  11. 1383 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1104 članka imaju tag menadžment
  15. 717 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 387 članka imaju tag kompanije
  22. 802 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 533 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 442 članka imaju tag osijek
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk