Novi trend: Raste broj građana koji višak novca drži na tekućim i žiro računima

Sve više građana novčane viškove drži na tekućim i žiro računima umjesto da ih oročava, što potvrđuju i podaci iz najnovije analize Raiffeisen banke prema kojoj je depozitni novac krajem kolovoza dosegnuo 69,8 milijardi kuna što je rast od 4,1 posto na mjesečnoj i 23,1 posto na godišnjoj razini.

Razlog su izrazito niske kamate na oročenja.

- Rast depozitnog novca posljedica je (osim oporavka gospodarstva) i sklonosti domaćih sektora držanju likvidnije financijske imovine u uvjetima kontinuiranog pada kamatnih stopa na štedne i oročene depozite.Primjerice, prema podacima središnje banke kamatna stopa na oročenje deviznih depozita od strane kućanstava na rok od više od dvije godine je u kolovozu ove godine iznosila 0,67 posto, i u usporedbi s istim mjesecom lani, kada je iznosila 1,24 posto, gotovo je dvostruko niža«, pojašnjavaju analitičari RBA.

Inače, depoziti kućanstava krajem kolovoza iznosili su 32,2 milijarde kuna i činili su 46,2 posto ukupnog depozitnog novca.

Očekivano, kažu u RBA, nastavljen je i rast gotovog novca izvan banaka koji se u kolovozu popeo na gotovo 26,7 milijardi kuna, zabilježivši tako rast od 0,5 posto na mjesečnoj i 12,6 posto na godišnjoj razini.

- Posljedica je to i sezonskih kretanja gdje u ljetnim mjesecima raste potražnja za kunama u obliku gotovog novca izvan banaka«, navodi se.

Općenito, gotov novac izvan kreditnih institucija i depozitni novac na godišnjoj razini rasli, dok su štedni i oročeni devizni depoziti na godišnjoj razini zabilježili pad od 3 posto te su u kolovozu iznosili 167,4 milijardi kuna.Prema očekivanjima RBA analitičara, likvidnost će tijekom cijele 2018. ostati iznimno visoka podržavajući nastavak razdoblja niskih kamatnih stopa.