Novi posao dogovoren s Bjelorusijom pokrenut će hrvatsko gospodarstvo

Prije 28 godina izumio je transformacijski kotao koji danas u tvrtkama koje ga proizvode osigurava posao za oko 4000 ljudi.

No, MBO-T postrojenje koje je Udruga inovatora Hrvatske ovih dana proglasila inovacijom godine, Đuro Horvat (71) naziva tehnološkom revolucijom koja bi samo u Hrvatskoj, kad se zbroje učinci u zbrinjavanju otpada te proizvodnji sirovina i energije, mogla zaposliti i do 10.000 ljudi godišnje. Direktor tvrtke Tehnix u međimurskom selu Donjem Kraljevcu tjedno ugošćuje po nekoliko stranih delegacija. Tu su već bili predstavnici Bjelorusije, Gane, Rusije, najavila se Indija, zovu ga iz Irana. U siječnu putuje u Ganu, gdje će Tehnix graditi postrojenja za pročišćavanje vode. Ipak, hit je, tvrdi, MBO-T postrojenje.

Po čemu je ta tehnologija zbrinjavanja otpada revolucionarna?
To je izum naše kompanije, mene i mojih suradnika, u koji smo uložili deset godina. Otpad prije dovoženja u MBO-T tvornicu ne treba sortirati, to rade naši strojevi. Sav otpad se prerađuje prema uporabnoj vrijednosti, izvadi se osam vrsta sirovina i dobiva organski otpad iz kojeg radimo kompost za poljoprivredu. No, ono najvažnije je što na tom postrojenju proizvodimo RDF gorivo iz otpada koje zamjenjuje ugljen, naftu i plin. Dakle, umjesto da deponiramo otpad, mi ga vraćamo u industriju. To je cirkularna ekonomija. Ništa se ne baca jer otpad uzrokuje klimatske promjene, zagađuje vodu i osiromašuje državu.

Sagradili ste već 60-ak tvornica po svijetu. Zašto još ni jedne nema u Hrvatskoj?
To je pitanje politike. Za svaki veliki svjetski izum treba određeno vrijeme da se prihvati. Evo, kreće se i u Hrvatskoj, obavili smo neke razgovore i nadam se da ćemo iduće godine izgraditi prvo postrojenje, nadam se upravo u Međimurju. Tek sad smo počeli ozbiljno surađivati s Ministarstvom zaštite okoliša, a izgradili smo 60 postrojenja u stranim zemljama i imamo ugovoreno novih 30 za iduću godinu. Najavili su nam se predstavnici Indije, zemlje s preko milijardu i 200 milijuna stanovnika!

Kolika je cijena jedne tvornice?
Ovisi o kapacitetu. Za Međimurje koje ima oko 100.000 stanovnika je dovoljna prerada10 tona otpada na sat. Cijene se kreću od tri milijuna eura za manje, oko šest za srednje i deset milijuna za veće, u što je uključen građevinski dio, informatika i tehnologija. Tvornica s 25 zaposlenih ljudi za dvije do tri godine sama će sebe isplatiti. Svijet dosad nije imao takvu tehnologiju.

Taj vaš izum nekome bi mogao pomrsiti računice jer smeće je veliki biznis...
U ekonomiji uvijek postoje interesi. Neke strane kompanije bi u Hrvatskoj ugradile skuplju i lošiju tehnologiju, no nitko nema pravo društveni novac ulagati u projekte koji ne funkcioniraju. Cijela naša tehnologija, MBO-T tvornica koja je sastavljena 50 strojeva, izgrađena je ovdje.

Spomenuli ste pregovore s Bjelorusijom. Kako su završili?
Potpisali smo ugovore i na tom golemom tržištu nećemo raditi samo mi, nego i druge hrvatske tvrtke. Osim izgradnje tvornica, opremat ćemo i cementare koje će koristiti RDF gorivo, sanirat ćemo stare deponije... Ne želim govoriti o iznosu ugovora, ali to je posao koji će pokrenuti hrvatsku industriju. Angažirat ćemo razne tvrtke, poput Đure Đakovića. U ekologiju će se narednih 50 godina najviše ulagati, što smo shvatili prije deset godina.

Podržava li država u dovoljnoj mjeri inovatore?
Inovatori se teško probijaju. U Njemačkoj ih, na primjer, podržavaju financijski, a na raspolaganju imaju i institute koji ispituju patente. Mi smo dobili priliku predstaviti naš projekt u Njemačkoj, a u Hrvatskoj nam je trebalo četiri ili pet godina da ga predstavimo.