Nove tehnologije su definitivno naša šansa

Niz projekata razvoja nove tehnologije u zadnjih je godinu dana došao iz Hrvatskog instituta za tehnologiju (HIT), nove institucije o kojoj se malo zna. Na čelu joj je direktor Pero Munivrana, koji vjeruje da će HIT postati ne samo hit, nego i evergreen.

Što je zapravo Hrvatski institut za tehnologiju, čime se bavi i kako se financira?
- Mi smo neprofitna organizacija Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, sa zadaćom poticanja razvoja novih tehnologija. Ideja o osnivanju nastala je još 2001. godine, kada je osnovan program Hitra, s dva potprograma - Test i Razum. Program Razum već je tada preuzeo Poslovni centar Bicro, a Test je provodilo Ministarstvo kroz svoje Tehnologijsko vijeće. U tom je sustavu donekle zatajila komercijalizacija uspješnih projekata, stoga se išlo u nadgradnju osnivanjem HIT-a u ožujku 2006. godine. HIT je društvo s ograničenom odgovornošću, financiramo se iz državnog proračuna, a godišnje raspolažemo s oko 24 milijuna kuna. Sada imamo 20 zaposlenih, od kojih dvoje ima višu školu, a ostali su visokoobrazovani.

Više je projekata koje je HIT dosad financirao. Koje biste izdvojili?
- Naš prvi projekt je informatički projekt Slobodno formiranje platforme za komunikacije. Riječ je o tome da putem mobitela možete postavljati sustavu razna pitanja, pri čemu vas on locira preko baznih stanica i upućuje vas, primjerice, do najbližeg bankomata ili vam rezervira karte za kino. Novost u tom projektu je slobodno kreirana komunikacija, pa ne morate pitanja postavljati na strogo zadani način. Taj projekt financiramo od jeseni prošle godine s dva milijuna kuna, a ukupno traje dvije godine. Već sada ima velikih kompanija koje su zainteresirane. Vrlo je zanimljiv i projekt razvoja novog prijenosnog poligrafa s bežičnom komunikacijom između elektroda na tijelu i računala. Poligrafsko tržište je vrlo zatvoreno, samo je nekoliko proizvođača u svijetu, tako da već imamo upita i za taj projekt. Zanimljiv je i projekt robota s dvije ruke i kamerom na trećoj ruci, koja snima predmet i upravlja drugim dvjema rukama.

Koja su prava HIT-a u takvim projektima? Jeste li suvlasnici patenta?
- Nismo suvlasnici patenta, ali imamo pravo na 30 posto prihoda od komercijalizacije. Svakako želimo vratiti uloženo, a po mogućnosti i zaraditi. Namjera nam je postati evergreen fond, sve što zaradimo neće se izvlačiti iz HIT-a, nego će se reinvestirati u nove projekte. Želimo da ta količina novca stalno raste.

Kako birate projekte koje ćete financirati? Postoje li fiksni kriteriji ili ste fleksibilni?
- Fleksibilni smo, ali imamo određeni okvir. Ideja vodilja je da projekt donosi novu tehnologiju i da je možemo plasirati u cijelom svijetu, ne samo u Hrvatskoj. Vrlo je važno i da to ne bude nešto kapitalno intenzivno, da ne moramo graditi tvornice s ulaganjima od 100 milijuna dolara da bismo mogli početi proizvodnju. To određuje i područja u kojima radimo projekte, pa su nam informacijsko-komunikacijske tehnologije broj jedan jer u njima, ako nađete tri pametna studenta ili asistenta, oni mogu u jednoj sobi s tri računala stvoriti program koji sutra može postati novi Google. Za svaki projekt okupljamo prosudbeno povjerenstvo sastavljeno od stručnjaka iz pojedinog područja, pred kojim se prezentira prijavljeni projekt. Povjerenstvo odlučuje ide li se u potpunu prijavu s planom financiranja ili ne. Ta prijava potom ide na recenzije. Tek kad dobije dvije neovisne pozitivne recenzije, odlučuje se o financiranju projekta. Prije same prosudbe naš odjel poslovne inteligencije, skupa sa Zavodom za zaštitu intelektualnog vlasništva, provjerava postoji li već tako nešto, je li patentirano, gdje bismo mogli plasirati projekt, pa i koje bismo stvari mogli uzeti iz postojećih patenata i dopuniti projekt.

Kako vam zainteresirani mogu pristupiti?
- Program Test je stalno otvoren natječaj, objavljen na web stranicama HIT-a i Ministarstva, na koje može aplicirati akademska zajednica. Naš korisnik je isključivo akademska zajednica, instituti i fakulteti registrirani kao istraživačke institucije, znanstvenici koji u svom radu uoče nešto primjenjivo u praksi.

Spomenuli ste međunarodnu suradnju. Ima li interesa za vaše projekte i u inozemstvu?
- Ima. Najdalje smo otišli u Izraelu, gdje smo uspostavili kontakte s venture capital fondovima koji su pokazali interes za investiranje u Hrvatsku. I u Rusiji su također pokazali interes za naše novonastale tehnološke tvrtke.

Osim informatičkih tehnologija, u kojim još područjima vidite potencijal za razvoj novih tehnologija u Hrvatskoj?
- Vidimo ga u biotehnologiji, kako prehrambenoj i industrijskoj, tako i u medicinskoj. Isto tako i u farmaciji te kemijskoj industriji, za koju mislim da nije dovoljno iskorištena. Tu je i nanotehnologija, koju mi nemamo u izravnoj primjeni, ali možemo je primijeniti, primjerice, u novim materijalima. To je definitivno naša šansa.

Hoće li usporavanje gospodarskog rasta i moguća recesija smanjiti interes za vaše projekte?
- Mislim da će biti upravo obratno. Ako izmislite neku novu tehnologiju koja je korisna ljudima, oni će ići za tim. Visoka tehnologija u konačnici pojeftinjuje ono što radite, tako da mislim da ovi opći svjetski tokovi nemaju previše utjecaja na ovaj segment. To su tržišne niše, nešto novo, mala tržišta s velikom dodanom vrijednošću i mogućnostima brzog rasta.