Novac koji gastarbajteri šalju u Hrvatsku iz inozemstva premašio zaradu od stranih turista. Evo konkretnih brojki

Naknade hrvatskim radnicima iz inozemstva, a posebice doznake što ih građani zaposleni diljem svijeta šalju u gotovini i neformalnim kanalima svojim obiteljima i prijateljima već godinama imaju na potrošnju i makroekonomsku stabilnost u Hrvatskoj znatno veći utjecaj nego u većini ostalih članica Europske unije. Iako su mnoga predviđanja govorila da će te doznake, gotov novac koji u Hrvatsku stiže iz inozemstva, oslabiti u pandemiji, one su zapravo još jače pomogle kućanstvima u Hrvatskoj da se nose s krizom. Ostale su stabilne u prošloj godini, a u prvoj polovini ove godine, pokazuju to podaci Hrvatske narodne banke (HNB), i dodatno su rasle, pa su tako doznake u gotovini što su ih naši radnici iz inozemstva poslali svojim obiteljima bile veće od prihoda koje je Hrvatska u isto vrijeme ostvarila od dolazaka inozemnih turista.

U prva dva tromjesečja radničke su doznake bile ukupno milijardu i 745 milijuna eura, dok je u isto vrijeme prihod koji je država ostvarila od dolazaka inozemnih turista bio milijardu i 494 milijuna eura. To znači da su različitim kanalima naši radnici iz inozemstva u domovinu poslali 351 milijun eura, odnosno 23,5 posto, više nego što su na smještaj, hranu ili zabavu potrošili inozemni turisti.

Više od troška aviona

Iako je postojao strah da će se zbog pandemije vrijednosti doznaka smanjiti to se u hrvatskom slučaju nije dogodilo i one su porasle za čak 206 milijuna eura, odnosno za 13,5 posto veće su nego lani. Samo u prvom tromjesečju ove godine građani su poslali 890,7 milijuna eura doznaka, a radoblju od početka travnja do kraja lipnja 854,3 milijuna eura. Znači u svakom su kvartalu svojim obiteljima građani poslali više novca nego što ga je država u prvoj tranši dobila iz europskog mehanizama za oporavak i otpornost.

No, nisu doznake koje radnici iz inozemstva šalju u Hrvatsku jedini priljev novca iz inozemstva što ga ostvaruju naši radnici. Na ime naknada iz inozemstva hrvatski su građani dobili ukupno milijardu i 67 milijuna eura. Iznos je to koji je za 68 milijuna eura veći od troška što će ga država imati za nabavu vojnih zrakoplova.

Strani radnici poslali iz Hrvatske 437,7 milijuna eura

Iako su doznake koje strani radnici iz Hrvatske šalju svojim obiteljima u matične zemlje znatno manje od onoga što hrvatski građani pošalju u Hrvatsku ipak je riječ o značajnom iznosu. Tako su prema podacima HNB-a strani radnici iz Hrvatske u inozemstvo poslali ukupno 437,7 milijuna eura u prvom polugodištu. Kad su u pitanju naknade zaposlenima, koje odlaze na račune u inozemstvo, tu su iznosi doista skromni. Dok je Hrvatima u prvih pola godine stiglo milijardu i 66 milijuna kuna, iz Hrvatske je otišlo tek 20 milijuna eura.

Kroz naknade zaposlenima ili osobne doznake u Hrvatsku iz inozemstva u prvih pola godine stiglo je dvije milijarde i 12 milijuna eura. Prihod je to koji je Hrvatska od inozemnih turista uspjela u pola godine ostvariti samo u pretpandemijskoj 2019. godini. U cijeloj prošloj godini doznake iz inozemstva bile su tri milijarde i 90 milijuna kuna, dok su naknade zaposlenima bile milijardu i 840 milijuna kuna.

Lošije nego 2019.

Što se tiče ovogodišnjih turističkih rezultata, odnosno prihoda od stranih turista oni su već u prvoj polovini godine bili znatno bolji nego lani, ali još uvijek daleko ispod ostvarenja u 2019. godini. U šest mjeseci ove godine prihodi od turizma iz inozemstva bili su milijardu i 494 milijuna što je za čak 56 posto više nego lani u isto vrijeme, kad je ostvareno 957 milijuna kuna. Dakle, već u prvih pola godine turizam je u 2022. godini, kad su u pitanju gosti iz inozemstva, donio 537 milijuna kuna više nego lani.

Prvo polugodište bilo je zbog strožih epidemioloških mjera znatno lošije nego lani, ali su zato travanj, svibanj i lipanj donijeli ukupan prihod od milijardu i 247 milijuna eura, što je gotovo 700 milijuna eura više nego u lanjskom drugom tromjesečju.