Nova zaduživanja s većom kamatom

Ministar Šuker u planirani će rebalans najesen uključiti i novo zaduživanje na inozemnom tržištu. Nedavno izdanje obveznica bilo je prilično uspješno s obzirom na krizu.

– Kamata od 6,5 posto puno je bolja od primjerice tri postotna boda veće kamate po kojoj se nedavno zadužila Litva, a ne treba zanemariti činjenicu da je hrvatski spread uvijek bio niži u odnosu na nama usporedivi dug rastućih tržišta – kaže Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HAAB.

Mjere guvernera Rohatinskog puno su pomogle u smanjenju premije rizika, slažu se investitori, te su uvjereni da bi bez njih ta stopa bila blizu devet posto. No isto tako oni kao i analitičari upozoravaju da bi trenutačni problemi fiskalne politike premiju rizika mogli povećati, što ne isključuje i skuplje zaduživanje ujesen. Puno toga ovisi o globalnoj situaciji, jer ulagači na to prvo gledaju.

Ako se oporavak osjeti i prenese na regiju, vratit će se i optimizam ulagača te će im unutarnja situacija zemlje biti manja prepreka. Iako je neće isključiti, jer važno im je i koliko se ispunjavaju planirane projekcije. A fiskalni planovi trenutačno znatno odstupaju od projekcija za ovu godinu, uzme li se u obzir da su u prvom tromjesečju prihodi na godišnjoj razini pali za pet, a rashodi porasli za 11 posto.

– Kriza globalnog financijskog sustava te posljedice krize na gospodarstva u okolici utjecat će na puno oprezniju procjenu rizika za zemlje u razvoju nego što je to bio slučaj prije 2008. U sljedećem razdoblju puno veća pozornost usmjeravat će se na prisutne rizike u takozvane “twin deficit” zemlje. Odnosno, definirani rizik ovisit će o sposobnosti fiskalnih vlasti da državnu potrošnju prilagode trenutnim uvjetima u gospodarstvu te monetarnih vlasti da očuvaju stabilnost domaće valute i financijskog sustava – kaže Zdeslav Šantić, analitičar Raiffeisen Consultinga.

Zbog takvih tvrdnji kojima ne ide u prilog fiskalna politika, Hrvatska bi mogla najesen, bez obzira i na globalni oporavak, zadržati status sadašnjeg rizika, a zbog pogoršanja krize u svijetu zadužiti se i po cijeni koju sada plaćaju problematične zemlje u regiji, dakle i do dva postotna boda većoj kamati. A povratak na premiju rizika otprije dvije godine nikako ne možemo očekivati u skorom razdoblju. Samim time što i povjerenje ulagača ne nastupa odmah. Ako se premija rizika i smanji, to neće biti jamstvo za nižu cijenu kapitala.

Ovih dana svoje zaduživanje u euroobveznicama već je morao odgoditi HBOR jer se ispostavilo da na međunarodnom tržištu može računati s kamatom višom od 8 posto, a što je previše.