Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Stu 2019

Nova stroža pravila za kolinje

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Sani Lukić/T.D./HRT  

Nova stroža pravila za kolinje

Vrijeme je kolinja ili svinjokolje, ali od studenoga prema novim strožim pravilima. Zbog prevencije afričke svinjske kuge svinjogojci s objektima u 1. kategoriji a takvih je u Hrvatskoj 90 posto, morat će najaviti kolinje kako bi veterinari obavili klinički pregled. Pregled nije besplatan. Za uzgajivača do 10 svinja stoji 180 kuna.

Na gospodarstvima koja ne udovoljavaju biosigurnosnim uvjetima, odnosno onima koja su svrstana u prvu kategoriju, a takvih je i najviše, nema više kolinja bez veterinarskog nadzora.

- Zato što može u zaraženom sirovom mesu on može egzistirati i više od tri mjeseca i u iznutricama, a u suhim proizvodima i po godinu dana. Dakle, ljudi koji će imati kolinja za vlastite potrebe morat će se javiti prije toga u svoju veterinarsku organizaciju da se napravi klinički pregled gospodarstva, objašnjava mr. Ante Čorić, dr.vet.med. član Uprave Veterinarske stanice Bjelovar.

Posjednici moraju obavijestiti veterinara 72 sata prije kolinja.

- I takav pregled vrijedi 7 dana. Ljudi koji su u 1. kategoriji nažalost će morati plaćati. 180 kuna je za gospodarstva do 10 svinja, kaže Čorić.

Na farmi svinja obitelji Lukač u Kokincu pokraj Bjelovara posljednja su ulaganja omogućila prelazak iz prve kategorije. Cijela je farma ograđena, postavljena je dezobarijera za vozila, na prozore stavljena mreža. Iako je time ova obitelj izbjegla plaćanja novih mjera, smatraju da ona nisu smjela pasti na leđa svinjogojaca.

- Prvo cijene su prevelike. Pregled kod kolinja isto, naša klasična svinjokolja koju nam nije Europska unija uništila. Uspjeli smo se u Bruxellesu izboriti na ovakav ili onakav način, sad će uvoznički lobi, ističe Željko Lukač, Kokinac.

Željko Lukač kaže kako će vjerojatno biti onih koji će kolinje obavljati bez ikakve kontrole.

- Mi ćemo imati sigurno u početku probleme jer neki zaklati svinju pa će je donijeti na pregled na trihineloskopiju, a prije toga nismo obavili klinički pregled toga će biti, smatra Čorić.

Željko napominje kako ima već godinama uhodan uzgoj zbog kojega je uložio u prekategorizaciju, no ne vjeruje da će to učiniti manja gospodarstva.

- Nekakvih 60 krmača imamo u rasplodu. Dva sina su ostala kod kuće koji se bave poljoprivredom, znači, kao mladi poljoprivrednici. Na neki način pomaže nas država da mladi ostaju kod kuće, a na drugu stranu nas koče. Znači, mi nemamo izbora i sada hvala Bogu doći će ta nova kategorizacija, pripremili se jesmo. Znači, ima puno takvih gospodarstava koja će to odraditi, ali mali neće opstati tako, kaže Lukač.

I Božidar Petolas iz Jabučete smatra da su nove mjere udar na džep najmanjih svinjogojaca no izlaz vidi u prekategorizaciji.

- Apsolutno je puno novaca to puno novaca za plaćati to, pogotovo malim gospodarstvima koji drže za vlastite potrebe no mogućnost je rekategorizacija gdje se more uz vrlo jeftine investicije postići zadovoljavajuće uvijete, smatra Petolas.

- Oni mogu zatražiti ponovnu rekategorizaciju koju će platiti onda 285 kuna da bi otišli u bolju kategoriju barem u kategoriju 2 koja će osigurati minimalne uvijete ili ne moraju ni to ako će stalno , svaki puta svinje voditi direktno u klaonicu, ističe Čorić.

Dio svinjogojaca smatra kako je država trebala platiti mjere uvedene kao prevenciju protiv afričke svinjske kuge.

- Ja sam apsolutno za to da se napravi red i da se kontrolira promet svinjama. Znali svinje moraju imati popratnu dokumentaciju no za mala gospodarstva ponavljam koja drže svinje za sebe kojih je u Hrvatskoj možda i 80 posto svinjogojaca to predstavlja dodatni trošak dodatni namet kojeg država možda nije trebala staviti na leđa samoga seljaka, smatra Petolas.

- Sad 80 posto ljudi neće nositi na trihinelu. Neće jer si misli kako su njegove svinje zdrave, sam ih je hranio, deratizacija se obavlja, i ljudi neće jednostavno nositi. Mislim da tu nema pameti. Oni kažu koju god svinju prodaš u klaonicu ne mora se platiti pregled. Točno, ali klaonice su u Hrvatskoj zatvorene one su propale. Bjelovar je nekada imao veliku klaonicu, ona sad ne radi, ističe Lukač.

Novih pravila na gospodarstvima prve kategorije moraju se pridržavati i kupci, a valja napomenuti da je klinički pregled obvezan i za promet svinja na neko drugo gospodarstvo, a vrijedi samo 24 sata.


Komentari članka

Vezani članci

Svinjogojci više ne mogu živjeti od prodaje svinja? "Na kraju nas burza ubije"

20.05.2026.

Ne uspijeva se ostvariti veza između svinjogojske proizvodnje i prerade u visokovrijedne proizvode, upozorava prof.dr.sc. Goran Kušec.

Uzgajaju 1.200 fajferica za dalmatinski pršut: Investicija u Imotskoj krajini teška 4,7 mil. eura

03.05.2026.

Izgradnja hotela Dom koji uskoro otvara svoja vrata jedan je od najzanimljivijih projekata posljednjih godina u Dalmatinskoj zagori gdje je jedan liječnik objedinio uzgoj crne slavonske svinje, domaće buše i jedinstvene gastronomske ponude

Farma Sokolovac ponovo u punom kapacitetu: Stiže im 10.730 svinja

27.04.2026.

Kao završni korak prije ponovnog pokretanja proizvodnje, uvedeno je tzv. sentinel stado od 300 svinja koje je na farmi boravilo 30 dana. Analize su potvrdile negativne nalaze na ASK

Žito grupa obnavlja veliku farmu svinja u Marinovcima

22.04.2026.

Suhopoljskoj tvrtki Farmaland u vlasništvu osječke Žito grupe početkom travnja odobrena je studija utjecaja na okoliš za izgradnju građevine za intenzivni tov svinja ukupnog kapaciteta 16.107 mjesta za tovljenike. Riječ je o farmi Marinovci pokraj Erduta,

Svinjogojci: Proizvodimo upola manje nego što trebamo

27.02.2026.

U Prelogu se održava savjetovanje uzgajivača svinja u Hrvatskoj. Trenutačno se proizvodi samo polovina potrebnih količina svinjskoga mesa, a ostatak se uvozi iz zemalja Europske unije, posebno Španjolske.

Tag cloud

  1. 2861 članka imaju tag turizam
  2. 2713 članka imaju tag hrvatska
  3. 1501 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1812 članka imaju tag svijet
  5. 1397 članka imaju tag ict
  6. 2004 članka imaju tag financije
  7. 1570 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1344 članka imaju tag industrija
  12. 1250 članka imaju tag investicije
  13. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1080 članka imaju tag menadžment
  15. 695 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 462 članka imaju tag BDP
  19. 687 članka imaju tag opg
  20. 793 članka imaju tag maloprodaja
  21. 361 članka imaju tag kompanije
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 519 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 516 članka imaju tag eu fondovi
  28. 965 članka imaju tag kriza
  29. 536 članka imaju tag porezi
  30. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 438 članka imaju tag osijek
  32. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  33. 529 članka imaju tag obrazovanje
  34. 452 članka imaju tag start up
  35. 364 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 418 članka imaju tag hnb
  39. 428 članka imaju tag vlada
  40. 346 članka imaju tag hgk