Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Stu 2019

Nova stroža pravila za kolinje

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Sani Lukić/T.D./HRT  

Nova stroža pravila za kolinje

Vrijeme je kolinja ili svinjokolje, ali od studenoga prema novim strožim pravilima. Zbog prevencije afričke svinjske kuge svinjogojci s objektima u 1. kategoriji a takvih je u Hrvatskoj 90 posto, morat će najaviti kolinje kako bi veterinari obavili klinički pregled. Pregled nije besplatan. Za uzgajivača do 10 svinja stoji 180 kuna.

Na gospodarstvima koja ne udovoljavaju biosigurnosnim uvjetima, odnosno onima koja su svrstana u prvu kategoriju, a takvih je i najviše, nema više kolinja bez veterinarskog nadzora.

- Zato što može u zaraženom sirovom mesu on može egzistirati i više od tri mjeseca i u iznutricama, a u suhim proizvodima i po godinu dana. Dakle, ljudi koji će imati kolinja za vlastite potrebe morat će se javiti prije toga u svoju veterinarsku organizaciju da se napravi klinički pregled gospodarstva, objašnjava mr. Ante Čorić, dr.vet.med. član Uprave Veterinarske stanice Bjelovar.

Posjednici moraju obavijestiti veterinara 72 sata prije kolinja.

- I takav pregled vrijedi 7 dana. Ljudi koji su u 1. kategoriji nažalost će morati plaćati. 180 kuna je za gospodarstva do 10 svinja, kaže Čorić.

Na farmi svinja obitelji Lukač u Kokincu pokraj Bjelovara posljednja su ulaganja omogućila prelazak iz prve kategorije. Cijela je farma ograđena, postavljena je dezobarijera za vozila, na prozore stavljena mreža. Iako je time ova obitelj izbjegla plaćanja novih mjera, smatraju da ona nisu smjela pasti na leđa svinjogojaca.

- Prvo cijene su prevelike. Pregled kod kolinja isto, naša klasična svinjokolja koju nam nije Europska unija uništila. Uspjeli smo se u Bruxellesu izboriti na ovakav ili onakav način, sad će uvoznički lobi, ističe Željko Lukač, Kokinac.

Željko Lukač kaže kako će vjerojatno biti onih koji će kolinje obavljati bez ikakve kontrole.

- Mi ćemo imati sigurno u početku probleme jer neki zaklati svinju pa će je donijeti na pregled na trihineloskopiju, a prije toga nismo obavili klinički pregled toga će biti, smatra Čorić.

Željko napominje kako ima već godinama uhodan uzgoj zbog kojega je uložio u prekategorizaciju, no ne vjeruje da će to učiniti manja gospodarstva.

- Nekakvih 60 krmača imamo u rasplodu. Dva sina su ostala kod kuće koji se bave poljoprivredom, znači, kao mladi poljoprivrednici. Na neki način pomaže nas država da mladi ostaju kod kuće, a na drugu stranu nas koče. Znači, mi nemamo izbora i sada hvala Bogu doći će ta nova kategorizacija, pripremili se jesmo. Znači, ima puno takvih gospodarstava koja će to odraditi, ali mali neće opstati tako, kaže Lukač.

I Božidar Petolas iz Jabučete smatra da su nove mjere udar na džep najmanjih svinjogojaca no izlaz vidi u prekategorizaciji.

- Apsolutno je puno novaca to puno novaca za plaćati to, pogotovo malim gospodarstvima koji drže za vlastite potrebe no mogućnost je rekategorizacija gdje se more uz vrlo jeftine investicije postići zadovoljavajuće uvijete, smatra Petolas.

- Oni mogu zatražiti ponovnu rekategorizaciju koju će platiti onda 285 kuna da bi otišli u bolju kategoriju barem u kategoriju 2 koja će osigurati minimalne uvijete ili ne moraju ni to ako će stalno , svaki puta svinje voditi direktno u klaonicu, ističe Čorić.

Dio svinjogojaca smatra kako je država trebala platiti mjere uvedene kao prevenciju protiv afričke svinjske kuge.

- Ja sam apsolutno za to da se napravi red i da se kontrolira promet svinjama. Znali svinje moraju imati popratnu dokumentaciju no za mala gospodarstva ponavljam koja drže svinje za sebe kojih je u Hrvatskoj možda i 80 posto svinjogojaca to predstavlja dodatni trošak dodatni namet kojeg država možda nije trebala staviti na leđa samoga seljaka, smatra Petolas.

- Sad 80 posto ljudi neće nositi na trihinelu. Neće jer si misli kako su njegove svinje zdrave, sam ih je hranio, deratizacija se obavlja, i ljudi neće jednostavno nositi. Mislim da tu nema pameti. Oni kažu koju god svinju prodaš u klaonicu ne mora se platiti pregled. Točno, ali klaonice su u Hrvatskoj zatvorene one su propale. Bjelovar je nekada imao veliku klaonicu, ona sad ne radi, ističe Lukač.

Novih pravila na gospodarstvima prve kategorije moraju se pridržavati i kupci, a valja napomenuti da je klinički pregled obvezan i za promet svinja na neko drugo gospodarstvo, a vrijedi samo 24 sata.


Komentari članka

Vezani članci

Za saniranje šteta od ASK-a ukupne potpore 20 milijuna eura

07.09.2026.

Vlada je u petak donijela Program državne potpore za nadoknade šteta uzrokovanih afričkom svinjskom kugom za razdoblje do 2027. godine, kao i program posvećen potporama sektoru svinjogojstva za nadoknadu gubitka uslijed naređenih mjera za suzbijanje afrič

Belje osigurava prasad kooperantima izvan zone ASK-a i čuva proizvodnju

11.08.2026.

Kooperantima odlučili prasce nabaviti s područja koja nisu ugrožena ASK-om

Ugostitelj Ante Roca ima farmu svinja, proizvodi pršute, vino, ulje i kaže: Amerikanci su najbolji gosti!

09.08.2026.

Njihova pršutana u Dalmaciji nije velika, ali ovo gospodarstvo u Velimu jedinstveno je po vlastitoj farmi svinja, ali i potpunoj zaokruženosti – od vinograda i maslinika do restorana u kojem ugošćuju tisuće stranih turista godišnje

Dok trgovci obaraju cijene svinjetine, hrvatski uzgajivači smanjuju proizvodnju

04.08.2026.

eć tjednima trgovci kao da se natječu tko će svinjetinu - lopaticu, but, vrat… - ponuditi po što nižoj cijeni, pa se, primjerice, kilogram svinjske lopatice u jednom domaćem lancu sada može kupiti već za 2,29 eura. Drugi lanac parira mu svinjskim kareom p

Vlajčić: Krijumčarenje mesa iz Srbije rizik je za hrvatsko svinjogojstvo

03.08.2026.

Ministar poljoprivrede David Vlajčić upozorio je na ozbiljan rizik koji krijumčarenje i nezakonit uvoz donose za hrvatsko svinjogojstvo, te je pozvao na poštivanje propisa i prijavu nezakonitosti.

Tag cloud

  1. 2926 članka imaju tag turizam
  2. 2748 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1840 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1596 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1332 članka imaju tag trgovina
  11. 1382 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1102 članka imaju tag menadžment
  15. 717 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 386 članka imaju tag kompanije
  22. 802 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 533 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 465 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 441 članka imaju tag osijek
  36. 499 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk