Nova obveznica u eurima prije lipnja

Zaduženje u Europi dio je plana o ukupnom zaduživanju za 2011., u kojoj su potrebe procijenjene na 28 milijardi kuna. Do kraja godine Hrvatska će izdati i jednu domaću obveznicu. Po novo zaduženje idemo na europsko tržište već u proljeće, saznajemo iz Ministarstva financija u kojem planiraju obveznicu u eurima izdati prije lipnja. To će izdanje biti po iznosu znatno niže od obveznice izdane na američkom tržištu početkom tjedna, kojom se država zadužila za 1,5 milijardi dolara. Manji dug plasirat će se na kraći rok, pri čemu će se nastojati tempirati dospijeće plaćanja na 2016. ili 2018. godinu, u kojoj zasad ne stiže nijedna veća naplata. Očekuje se povoljnija kamatna stopa, odnosno niži spread na najavljenu notu, čak i ako Europska središnja banka (ECB) u međuvremenu podigne referentnu kamatnu stopu.

Zaduženje u Europi dio je plana o ukupnom zaduživanju za 2011. u kojoj su potrebe procijenjene na 28 milijardi kuna. Do kraja godine, Hrvatska će izdati i jednu domaću obveznicu. Iako tajming korespondira s očekivanim datumom završetka pregovora za ulazak u EU, u Ministarstvu financija uvjeravaju da su političke prilike manje važne za povjerenje investitora. To je pokazalo iskustvo s road showa u SAD-u, gdje se 95 posto razgovora s potencijalnim ulagačima vodilo o ekonomskim temeljima. Investitore zanima sigurnost otplate duga, a nju ocjenjuju na temelju makroekonomskih pokazatelja. Ulagači u SAD-u pokazali su relativno velik interes za hrvatski dug, pa su upisali 1,5 milijardi dolara. Transakcija još nije završena, jer Vlada mora donijeti formalnu odluku o izdavanju obveznice. Bit će stoga održana izvanredna sjednica izvršnog tijela vlasti danas ili u srijedu, pa se namirenje obveznice, odnosno uplata, planira u četvrtak. Hrvatska se zadužila za 1,5 milijardi dolara, odnosno osam milijardi kuna, uz kupon od 6,375 posto. Prinosi na dolarsko zaduženje dogovoreni su po stopi od 6,61 posto.

U Ministarstvu su zadovoljni uvjetima zaduženja uzme li se u obzir da je tržište bilo jako nervozno i pogođeno japanskom tragedijom. Obveznicu je upisalo 315 ulagača od kojih je 58 posto iz SAD-a, a Europljani su financirali 39 posto transakcije. Država je dogovorila i zaštitu od valutnog rizika, koja znači da će namirenje biti u eurima uz tečaj od 1,387 dolara po euru, koji će vrijediti do datuma otplate. To znači da će državna blagajna zaprimiti 1,08 milijardi eura, a dug će platiti također u eurima. Ono što se mijenja prinosi su na obveznicu koji rastu za 0,05 posto na 6,66 posto. Dakle, 2021., kad obveznica dođe na naplatu, vratit ćemo 1,08 milijardi eura glavnice i 68,9 milijuna eura kamata. Novac će se trošiti na »razne stvari«, kažu u Ministarstvu. Platit će se nešto zaostalih dugova i dijelom financirati državni proračun. Američko zaduživanje, uz posudbu oko 300 milijuna eura od međunarodnih kreditnih institucija, nosi »nešto više od trećine« ukupnih potreba državne riznice. U iduće dvije godine na naplatu stiže samo jedna velika tranša kojom će država isplatiti domaće ulagače od kojih je 2002. godine posudila 500 milijuna eura.

Inače, rebalans proračuna zasad nije u planu, tvrde u Ministarstvu financija. Punjenje proračuna pozorno se prati, jer treba nadoknaditi oko jedan posto BDP-a da bi se prikupila sredstva planirana za 1,1 posto veća od onih iz 2010. Ukidanje kriznog poreza i smanjenje poreza na dohodak porezno je rasterećenje od jedan posto BDP-a, a treba ukalkulirati i da 2011. nema dugovanja Ine na ime kojih se lani skupilo oko 700 milijuna kuna više trošarina na naftne derivate.