Nova era osječke konditorske industrije

Pri završetku je realizacija jedne od u posljednje vrijeme rijetkih gospodarskih investicija koja se provodi ne samo u gradu Osijeku nego i na području cijele Osječko-baranjske županije. Riječ je o gradnji nove tvornice čokolade Kandit II, odnosno novog pogona za proizvodnju tzv. lijevanih pjenastih proizvoda - čokobananica, žele bombona te različitih vrsta pralina.

Vrijednost investicije je 10 milijuna eura, a novi pogon nalazi se u krugu tvornica Kandit i Kandit Premijer (u temeljito preuređenom nekadašnjem skladištu osječke šećerane). Novi je pogon na dvije etaže. U prizemlju će se nalaziti energetska postrojenja i skladište sirovina za proizvodnju, a na katu, koji je tunelom povezan s postojećom tvornicom IPK Kandit, bit će proizvodna postrojenja dužine oko 150 metara.

Probna proizvodnja trebala bi početi poslije Uskrsa. Trenutačno su još u tijeku završni radovi i montaža opreme nabavljene, kako ističe Josip Pavić, predsjednik Uprave IPK Kandit, od najpoznatijih svjetskih proizvođača opreme za konditorsku industriju iz Njemačke i Australije.

Kapacitet nove tvornice bit će 3.600 tona pjenastih proizvoda godišnje namijenjenih pretežito tržištu Europske unije, a kako ističe Pavić, otvaranjem novog pogona započet će nova era za osječku tvornicu čokolade i bombona IPK Kandit.

Za plaće i do milijun eura
- Gradnjom novog pogona u cijeloj tvrtki uspostavit će se nova organizacija, odnosno novi marketinški koncept s novim mladim i poletnim managerskim timom koji je stekao iskustvo radeći u poznatim multinacionalnim kompanijama - kaže Pavić.

Inače, Kandit grupa, koju čine IPK Kandit i Kandit Premijer, i koja zapošljava više od 1.100 radnika (486 u Kanditu i 630 u Kandit Premijeru) jedna je od svijetlih primjera gdje su sačuvani proizvodnja i brojna radna mjesta, a tvrtka je u većinskom vlasništvu radnika te više od 70 posto proizvodnje izvozi.

A da se ondje dobro nose i s financijskom krizom dokazuje, između ostalog, i to što su u obje tvrtke redovite plaće za koje mjesečno treba osigurati i do milijun eura, a sve to od prodaje proizvoda, jer banke više ne odobravaju kredite.

Kako bi obje tvrtke opstale na tržištu, a posebice nakon ulaska Hrvatske u EU, moralo se, kaže Pavić, ulagati značajna sredstva u obnovu pogona.

Visoka ulaganja
- U obje je tvrtke u protekle tri godine u unapređivnje tehnologije uloženo više od 180 milijuna kuna da bi mogle uspješno poslovati na zahtjevnom tržištu Eurpske unije. Kandit Premijer, primjerice, ima više radnika nego naša konkurencija, ali to je stvar naše politike koju ćemo provoditi sve dok to tržište prihvaća. Do ulaska u EU mi ćemo troškove morati svesti na razinu koju ima naša konkurencija, kaže Pavić te ističe kako otpuštanja stalnih radnika u obje tvrtke neće biti nego da će se broj radnika smanjivati prirodnim putem, odnosno odlascima radnika u mirovinu.

Naime, Pavić navodi kako će ubuduće trošak rada morati biti u korelaciji s rezultatima poslovanja, a što će najprije osjetiti manageri u tvrtki.

Godišnje i po tri kampanje
Iako je Hrvatska već početkom siječnja, i to vrlo naglo, zagazila u financijsku krizu, u obje tvornice još nisu osjetili pad prodaje, nego, kako kažu, tek sitne oscilacije. - Prodaja je na prošlogodišnjoj razini, međutim, problem je sve veća nelikvidnost kupaca, kako domaćih tako i onih na inozemnom tržištu, zbog čega su nam produžili rokove plaćanja. Nažalost, stoga smo prisiljeni i mi tako postupiti prema svojim dobavljačima, jer banke ne daju kredite te se sva plaćanja obavljaju iz prodaje roba - kaže Pavić te pojašnjava kako su prije, primjerice, kupci šećer, ako nisu imali gotovog novca, plaćali novcem kredita banaka.

- I nova Kanditova investicija se, kažu mnogi, dodaje Pavić, dogodila u vrlo nepovoljno vrijeme, međutim, naš je stav da nikad nije nepovoljno vrijeme za realizaciju pravih projekata. Kandit Premijer na godinu proizvede 100.000 tona šećera, 60.000 tona iz šećerne repe za tržišta Europske unije i 40.000 tona iz sirovog trščanog šećera za potrebe domaćeg tržišta. U tijeku su pripreme za prvu ovogodišnju tzv. žutu kampanju, odnosno preradu sirovog trščanog šećera, koja bi trebala započeti poslije Uskrsa ili u prvoj polovini svibnja. Kako kaže Pavić, tijekom godine bit će još jedna žuta kampanja, prije kampanje šećerne repe.