NIŽI PDV Građani nisu vidjeli jeftinije povrće, ribu i jaja. Gdje se izgubila milijarda i pol kuna?

Smanjenje stope PDV-a s 25 na 13 posto od početka godine na svježe meso, ribu, jaja, voće i povrće, donijelo je očekivano pojeftinjenje jedino kad je voće u pitanju, još jednom su to potvrdili jučer objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Cijene voća su, prema tim podacima u razdoblju od siječnja do kolovoza ove godine niže za 11,6 posto, što je za potrošače čak i bolje od predviđanja, jer su procjene govorile da će niža stopa PDV-a u prosjeku donijeti do deset posto niže cijene svježeg mesa, ribe, voća i povrća.

Međutim, to se za ostale proizvode nije dogodilo jer su od početka godine do kraja kolovoza cijene povrća, unatoč nižoj stopi PDV-a, porasle za tri posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Cijene mesa su niže 2,4 posto, a cijene ribe i morskih plodova porasle su za 1,1 posto.

Skupina prehrambenih proizvoda u kojoj su mlijeko, sir i jaja, također bilježi poskupljenje od 0,3 posto, iako je PDV na jaja također smanjen s 25 na 13 posto. Za pet puta smanjena je stopa PDV-a na bezreceptne lijekove, odnosno spuštena je s 25 na pet posto, ali su svejedno farmaceutski proizvodi jeftiniji tek jedan posto nego lani.

Proizvođači lijekova jedini su u trenutku kad je Vlada snižavala PDV jasno rekli da oni planiraju podići svoje cijene pa će sniženje poreza amortizirati to poskupljenje, ali neće dovesti do značajnijih snižavanja cijena do krajnjih potrošača.
Nema odgovora

Tako se nisu ostvarila očekivanja Vlade da će se milijarda i pol kuna, koje je oslobodila snižavanjem PDV-a od početka godine, sliti u džepove građana i u Vladi zbog toga nisu zadovoljni. Službeno još nitko ne želi komentirati učinke poreznih izmjena, ali naši sugovornici ističu da je Vlada učinila svoje, ali da prije bilo kakvog zaključka jesu li ostali igrači na tržištu promijenili ponašanje treba vidjeti što je dovelo do toga da građani to porezno rasterećenje ne osjete.

Pitali smo to u Ministarstvu poljoprivrede, no kao i prije nekoliko mjeseci kad smo odgovor zatražili dok je još Tomislav Tolušić bio ministar nismo ga dobili ni sada kad je ministarstvo preuzela Marija Vučković.

Na naš upit zašto građani nisu jače osjetili snižavanje PDV-a i je li došlo do povećanja proizvođačkih cijena ili trgovačkih marži iz Hrvatske gospodarske komore odgovaraju da je kod formiranja cijena u trgovini obračun PDV-a samo jedan od dijelova koji formiraju konačnu cijenu, tj. krajnju cijenu prema kupcu.

– U cijelom lancu od proizvođača do krajnjih potrošača uz trgovinu, sudjeluju i proizvođači, logistika, distribucija, prijevoz i skladištenje. Stoga kada govorimo o razlici u cijeni s obzirom na sniženi PDV, treba govoriti o cijelom opskrbnom lancu, a ne samo o povećanju marži trgovaca.

S obzirom na realne situacije na tržištu, posebno na tržištu proizvodnje hrane, kao što su nepovoljniji vremenski uvjeti, loša godina, konkurencija i slično, nije neuobičajeno da je posljedica takvih nepredviđenih okolnosti povećanje proizvođačkih cijena, što u tom slučaju uvelike formira krajnju cijenu prema kupcu, odgovaraju iz HGK-a.

Dodaju da na cijene utječe i fluktuacija energenata na svjetskom tržištu, posebice cijena nafte, koja diktira i kalkulaciju cijene proizvodnje i cijenu logistike i distribucije.
Opskrbni lanac

– Prema svemu navedenom, povećanje potrošačkih cijena reflektira se kroz povećanje cijena u cijelom opskrbnom lancu, a ne samo u trgovini, koja je zadnja karika prema kupcu, poručuju iz HGK-a.

No, čini se da ništa od onoga što su nabrojali, ni cijene nafte, ni loša godina, ni promjene uvjeta u distribuciji nisu utjecali na povećanje cijena voća koje je u razdoblju od siječnja do kolovoza bilo jeftinije za 11,6 posto.

Na pitanje hoće li Vlada s obzirom na ovo iskustvo još jednom preispitati svoju odluku o snižavanju opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, što je već ugrađeno u zakon i trebalo bi stupiti na snagu od prvog siječnja sljedeće godine, u Vladi kažu da nemaju namjeru mijenjati tu svoju odluku.

Napominju i da ona nije donesena naprečac nego je bila dio HDZ-ova predizbornog programa 2016. godine i da je u taj program ugrađena na prijedlog stručnjaka. Ako se ta odredba doista bude i primjenjivala od početka godine to će smanjiti godišnje prihode od PDV-a za 1,6 milijardi kuna, a dosadašnja iskustva kazuju da nitko neće sniziti cijene za zato što se PDV snižava za jedan postotni poen.
Analitičari očekuju nastavak rasta cijena

U kolovozu su potrošačke cijene bile 0,8 posto veće nego lani u istom mjesecu, a nakon cijena alkoholnih pića i duhana koje su rasle za za 4,7 posto, cijene u segmentu stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva koje su veće za 3,8 posto, najviše su porasle cijene restorana i hotela i to za 2,9 posto.

Analitičari Raiffeisenbank Austria očekuju nastavak potisnutih godišnjih stopa rasta potrošačkih cijena, te stopu inflacije na razini cijele godine ispod jedan posto. Dodaju i da će uslužni sektor, prije svega usluge koje se odnose na trgovinu i turizam odnosno rast cijena u tim djelatnostima ostati jedan od rijetkih generatora inflatornih pritisaka.

Upravo je ugostiteljstvo ono koje, kad je u pitanju priprema hrane, od sljedeće godine također očekuje smanjenje stope PDV-a na 13 posto.