Nikola Velicki: Dokazujemo da premium segment jabuke ne mora biti rezerviran samo za Talijane

Tvrtka Rabo (nekadašnji Baranjski voćnjaci) sa sjedištem u Kneževim Vinogradima u Baranji jedan je od najvećih proizvođača i izvoznika voća u Hrvatskoj te najveći proizvođač sadnog materijala u regiji. Njezin se voćnjak (uglavnom jabuke te nešto nektarina) prostire na oko 115 hektara i nalazi se u okolici Kneževih Vinograda, a uključujući i rasadnike cjelokupna se proizvodnja te tvrtke u vlasništvu Nikole Velickog (vlasnik od 2008.) prostire na više od 150 hektara.

Velicki je i direktor tvrtke u kojoj je zaposleno više od 80 ljudi, ne računajući sezonce kada se ta brojka penje i na više od 200. Lani je uprihodovala gotovo 55 milijuna kuna (koliko i 2017.), a neto dobit iznosila je 525 tisuća kuna, nešto manje nego godinu ranije, ponajprije zbog završavanja trogodišnjeg ciklusa zamjene starih nasada breskve profitabilnijim jabukama, koje će tek ući u rod. Tvrtka je 2013. investirala gotovo 30 milijuna kuna u gradnju objekta za preradu i skladištenje voća, od čega je 11,2 milijuna kuna sufinancirano iz pretpristupnog fonda IPARD, a lani je uložila dodatnih gotovo 20 milijuna kuna u proizvodnu i skladišnu infrastrukturu te proširenje i unapređenje kapaciteta pakiranja jer radi širenja na izvozna tržišta. Kako kaže Velicki, i ta je investicija sufinancirana iz Fonda za ruralni razvoj sa 7,4 milijuna kuna, a buduća ulaganja bit će usmjerena na kvalitetu i finalizaciju njihovih, kaže, premium proizvoda. U situaciji kada nam uza sve državne poticaje zadnjih 20 godina vrijednost poljoprivredne proizvodnje pada, u Rabu su našli način da pokažu da nije moralo biti tako.

Koliko nasada jabuka i drugog voća imate?
– Proizvodnja jabuka iz godine u godinu bilježi rekordne urode, koji često premašuju sto tona po hektaru. Ukupno je to gotovo sedam i pol tisuća tona voća s najmodernijih nasada, od čega je više od 90 posto proizvodnja jabuka. Nasadi su opremljeni sustavima zaštite od tuče, mraza kao i najmodernijim sustavom za kompjutersku regulaciju navodnjavanja i prihrane voćaka. Osim toga, kvaliteta proizvedene jabuke je na vrhunskoj razini, kao i struktura sortimenta, čime tvrtka može biti visokokonkurentna na zahtjevnim inozemnim tržištima, što je jedan od ključnih preduvjeta dugoročno održivog poslovanja u ovoj djelatnosti.

Osim voća, proizvodite i sadni materijal. Koliko ga imate, koji i gdje ga prodajete?
– Prosječno proizvedemo oko 450 tisuća vrhunskih sadnica jabuke na godinu, ali s obzirom na to da svake godine imamo osim dvogodišnjih otprilike i isto toliko jednogodišnjih sadnica, to znači da proizvodnja tijekom godine bude nešto manja od milijun sadnica. Više od 90 posto rasadničarske proizvodnje plasira se na inozemna tržišta, mahom velikim investitorima koji sade veće površine suvremenih nasada jabuke. Proizvodnja sadnica bitan je segment poslovanja te ovisno o pojedinom ciklusu i godini čini oko 20 – 25 posto prihoda. Međutim, jabuka koja sad polako ulazi u svoj puni rod postaje dominantna i naš svojevrsni forte (snaga, nap. a.) u svakom smislu te riječi.

A koliko od cijele proizvodnje izvozite?
– Sadnica je gotovo u cijelosti izvozni proizvod, a nektarina pak, s obzirom na turizam i sezonski karakter voća, u cijelosti je za naše more. Jabuka je više od dvije trećine izvozna s tendencijom stalnog rasta budući da nam se brend etablira i na stranim tržištima, a osim toga sorte s mladih nasada koji tek ulaze u puni rod su one koje inozemna tržišta najviše traže.

U koje sve zemlje izvozite?
– Izvozimo na jako mnogo tržišta Zapadne Europe, Azije, Afrike, Bliskog istoka. Od Skandinavije, Velike Britanije, Italije, preko Egipta, Nigerije, Emirata, Katara, Saudijske Arabije pa sve do, recimo, Malezije, Hong-Konga te udaljenih otočja. U većini slučajeva to su poprilično bogata tržišta i ona na koja generalno ide ozbiljna jabuka. Ali izvozimo i na neka ne toliko razvikana i bogata tržišta. Kad počnete ozbiljno izvoziti, tek tada vidite koliko tu ima prostora. Vidite koliko ste mali, ali isto tako vidite svoje prednosti. Postoje, recimo, tržišta na čiji bi spomen mnogi samo odmahnuli rukom, no previđa se da i slabije razvijene zemlje imaju premium segment ponude. Primjerice, uzmete li u obzir da tržište takve zemlje zemlje čini 80 milijuna ljudi, onda to baš i nije tržište na koje se odmahuje rukom. Trenutačno smo u finalizaciji pripreme i ugovaranja za vrlo zanimljiva tržišta Azije, ali i za neka nova zapadnoeuropska tržišta. Također u godinama koje su pred nama vidimo dobru priliku u Zapadnoj i Centralnoj Africi. Tek smo počeli, pa nas iskreno vidim svugdje. Zašto ne!

Gdje vam je teže poslovati, na domaćem ili na stranim tržištima?
– Teško mi je odgovoriti na to pitanje jer u Hrvatskoj poslujemo većinom s jednim velikim klijentom s kojim imamo vrlo kvalitetan i partnerski odnos. Sve ostalo je više-manje izvoz. To smo i htjeli. Hrvatsko tržište uistinu je premalo, poprilično nesređeno i kvaliteta se često ne vrednuje adekvatno. Od početka smo smatrali da naglasak mora biti na izvoznoj konkurentnosti, a u Hrvatskoj, kao što sam rekao, imati ozbiljnu priču s kupcem s kojim će odnos biti građen na temeljima korektnog i ravnopravnog poslovnog odnosa te partnerstva i gdje će kvaliteta biti valorizirana na pravi način. Priča s izvozom je u svojoj osnovi zapravo vrlo slična. Naravno, ona je potpuno drugačija u smislu poslovnih običaja, preferencija ili primjerice komunikacije, pa sve do konkretnih stvari poput ambalaže, sorti, kalibara, boje plodova i još mnogo toga.

Kakvi su uvjeti poslovanja za voćare i rasadničare u Hrvatskoj, što biste popravili?
– Mnogo stvari treba unaprijediti, na svim poljima. S jedne strane proizvodnja mora biti organiziranija i udruženija. Kvaliteta mora biti manje šarolika. U infrastrukturu se mora ulagati. Ukratko, moramo dići konkurentnost proizvodnje u svakom pogledu, a potencijala ima!

Kakvi su vam planovi u idućem razdoblju, hoće li biti ulaganja?
– S obzirom na to da smo, investicijski gledano, uvelike zaokružili svoju željenu priču, fokus će biti ponajprije na dodavanju vrijednosti našim proizvodima, njihovoj finalizaciji. Želimo se širiti na nova tržišta. Mladi nasadi ulaze nam u rod te se valja prilagoditi operativno i prodajno dodanim količinama. Rast vidimo prije svega u tom segmentu. Kapitalne investicije, kako u nove proizvodne površine ili nove kapacitete u bližoj budućnosti nisu u planu. Zanima nas kvaliteta proizvoda, dodana vrijednost i kvaliteta tržišta, odnosno kupaca. Ono što želimo jest organski i kvalitetan rast. Obujam sam za sebe ne znači ništa.