Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Lip 2024

Nikola Nikšić: Rimac je fokusiran na razvoj, a ne na dobit, visoke kapitalne rezerve jamče financijsku stabilnost

Izvor: lidermedia.hr · Autor: lider.hr  

Nikola Nikšić: Rimac je fokusiran na razvoj, a ne na dobit, visoke kapitalne rezerve jamče financijsku stabilnost

piše: Nikola Nikšić, Konter
Prema podacima InfoBiz-a Mate Rimac kao član društva, direktno ili kroz kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe preko drugih sredstava ima udjele i financijske interese u Rimac Group (ranije Rimac automobili), Rimac Technology, Bugatti Rimac, Porsche eBike Performance i Project 3 Mobility. U suvlasničkoj mreži u tim poduzećima društvo mu pravi nekoliko velikih svjetskih korporacija kojima je proizvodnja vozila, bicikala i opreme za vozila temeljna djelatnost (Porsche, Kia) te veći broj raznih vrsta investitora.

Za pretpostaviti je da im je zajednička procjena da će 284 milijuna eura koliko je na dan 31.12.2023. zbirno za navedena poduzeća vrijednost izdataka za razvoj (31.12.2022. 170,7), te nematerijalne i materijalne imovine u pripremi u iznosu 138,8 milijuna eura (31.12.2022. 65,9), uz daljnja ulaganja u svrhu dovršenja razvojnih projekata u tijeku, u budućem srednjoročnom razdoblju ostvariti svoju dobru komercijalizaciju kroz prihode od prodaje proizvoda i usluga i tako ostvariti primjerene povrate i/ili prinose na uloženo. Ili da će se kroz razvoj stvorena materijalna i nematerijalna imovina moći u cijelosti ili djelomično prodati, ili da će za kupnju njihovih udjela u društvima i drugih oblika ulaganja postojati interes drugih ulagača, jedno i drugo uz dobru zaradu.

Iz zadnje dostupnih revizorskih izvješća za 2022. vidljivo je da je Rimac Group u 2022. u dvije transakcije prikupilo ukupno 550 milijuna eura koji su u bilanci stanja najvećim dijelom registrirani na poziciji ‘kapitalne pričuve‘. Time je vrijednost kapitalnih pričuva na dan 31.12.2022. dosegla 792,5 milijuna eura (31.12. 2022. 260,7), a kako u 2023. nije bilo dodatnih uplata kapitala, na toj se vrijednosti zadržana i na dan 31.12.2023. Kapitalne pričuve u ukupnoj pasivi (i kao izvor financiranja ukupne imovine od 899,9 milijuna eura) imaju dominantan udio od 88.1 posto, dok sve ostale pozicije kapitala i obveza zbirno imaju udio o 11.9 posto.

Fokus na razvoj
U bilanci društva Rimac Technology d.o.o., koje je s 1.1.2022. nastalo izdvajanjem gospodarske cjeline iz Rimac Group d.o.o., i u 100-postotnom je vlasništvu tog društva, na poziciji kapitalnih rezervi na dan 31.12.2023. (440.6 milijuna eura) došlo je do značajne promjene u odnosu na 267,6 milijuna eura koliko je iznosilo stanje na toj poziciji 31.12.2022. S obzirom da preneseni gubitak i gubitak tekuće godine iznose 126 milijuna eura i time umanjuju vrijednost pasive, interesantno je da je iznos kapitalnih rezervi gotovo identičan vrijednosti ukupne imovine (440,6 milijuna eura), i u potpunosti je financira kao ‘vlastiti izvor‘.

U bilanci društva Bugatti Rimac d.o.o., odnos imovine i izvora financiranja je nešto drugačiji. Kapitalne rezerve u iznosu 489,3 milijuna eura imaju udio 58,5 posto ukupne pasive (836,6 milijuna eura, što je također i vrijednost imovine), dok se 22,3 posto imovine financira iz kratkoročnih zajmova od poduzetnika unutar grupe (također se mogu tretirati indirektno kao vlastiti izvori), te 7,4 posto iz obveza prema dobavljačima.

Bilanca Porsche eBike kvantitativno je na značajno nižoj razini u odnosu na prethodna tri društva. Ukupna imovina na dan 31.12.2023. iznosila je 9,8 milijuna eura i financirana je 42,3 posto iz vlastitih izvora (ostatkom kapitalnih rezervi koje su na dan 31.12.2023. iznosile 26,3 milijuna eura i većim dijelom ‘pokrile‘ preneseni gubitak i gubitak tekuće godine u ukupnom iznosu 23,9 milijuna eura). Ostali dio imovine financiran je iz zajmova društava povezanih sudjelujućim interesom (isto kao i za Bugatti Rimac, tretirati kao financiranje iz vlastitih izvora), u ukupnom iznosu 3,2 milijuna eura.

Iz bilanci sva četiri promatrana društva razvidan je izuzetan udio kapitalnih rezervi i njihov značaj za stabilno i sigurno poslovanje društava. Amortiziraju negativni operativni novčani tijek i osiguravaju stabilno financiranje ulaganja. Kako je uvodno rečeno, prema vrijednostima dugotrajne imovine (pogotovo izdataka za razvoj) i promjenama tih vrijednosti u posljednjih nekoliko godina, u odnosu na vrijednosti prihoda i neto rezultata (kumuliranih gubitaka), a i u skladu s dostupnim podacima iz medija, nije teško zaključiti da je grupa povezanih poduzeća i dalje fokusirana na stvaranje vrijedne imovine i pravovremeno dovršenje razvojnih projekata (da zbog bržih konkurenata, a ima ih na globalnom tržištu, ne postanu manje vrijedni ili bezvrijedni), dok bi financijski efekti kojima se na "klasičan" mjeri uspjeh realizacije poduzetničke ideje, prihod, profit i novac, tek trebali uslijediti. Stoga, u razdoblju kada je fokus na razvoj, a financiranje dugotrajne imovine je iz kapitala, čime je zajamčena financijska stabilnost, podaci iz aktualnog i povijesnih računa i gubitaka su od vrlo malog značaja.

Kako vrijednosti bilančnih pozicija ukazuju da se radi o velikom i ambicioznom poduzetničkom projektu koji je kao dionike osim šire društvene i gospodarske zajednice privukao i uključio renomirane korporacije i raznovrsne investitore, bilo bi interesantno znati što sve piše u ugovorima na temelju kojih su realizirane transakcije ulaganja u kapitalne pričuve.

Vlastito financiranje
Prema Zakonu o trgovačkim društvima nazvane ‘rezerve kapitala‘, kapitalne su pričuve vlastiti izvor financiranja društva koji je nastao iz dodatnih uplata novčanih sredstava članova društva kako bi osigurali solventnost društva, odnosno omogućili ostvarenje planiranih razvojnih pothvata. Ne oblikuju se iz ostvarenih dobitaka trgovačkog društva. Nisu neuobičajene, u slučajevima kada članovi druš¬tva svjesni povećanih novčanih izdataka i tekućih gubitaka, u vjeri u uspjeh poduzetničkog poduhvata i opravdanost ulaganja, društvenim ugovorom se obvezuju na dodatne uplate ili ispunjenju drugih činidaba koje imaju imovinsku (novčanu) vri¬jednost, a da se ne povećava temeljni kapital.

Tim povećanjem kapitala (vlastitih izvora financiranja) u bitnome se mijenja kreditna spo¬sobnost društva. Umjesto povećanja zaduženosti raste komponenta vlastitog financiranja. Dodatne prednost ovakvog načina povećanja kapitala su da nema troškova upisa u sudski registar i troškova kamata, a svota uplata u ka¬pitalne pričuve može se vratiti članovima društva kad to omogućava financijsko stanje trgovačkog društva, odnosno kako je to ugovoreno.

I za kraj, nešto iz čega će se možda zaključiti da se prethodni dio analitičkog komentara nije ni trebao pisati. U vrednovanju poduzeća i pri dubinskim snimanjima značajan se dio vremena i resursa ulaže u analize financijskih podataka i izvedenih pokazatelja, njihovih strukture i trendova u duljim vremenskim povijesnim i željenim vrijednostima tih istih u budućim razdobljima. Radi se o pokazateljima, a koji ovise o pokretačima, resursima i aktivnostima ih stvaraju, o intelektualnom kapitalu.

Scandia Value Scheme (autor Laif Edvinsson) lijepo grafički prikazuje njegovu strukturu i sastavnice: ljudski kapital (3H hand – hart – head postojećih i zainteresiranih potencijalnih zaposlenika i vanjskih suradnika), kapital partnera (kupaca, dobavljača, investitora, kreditora, znanstvene zajednice, gospodarskih i drugih institucija iz društvenog okruženja), kapital inovacija (portfelj proizvoda i usluga koji se kontinuirano širi i razvija u skladu sa njihovim životnim vijekom, potrebama i potencijalima okruženja), kapitala procesa (sposobnosti da sve što se planira raditi, radi na optimalan način, kontinuirano mijenja i modernizira).

Tih podataka u financijskim i revizorskim izvješćima, te izvješćima uprava, drugim sadržajima iz medija, koja su javno dostupna ima vrlo malo. Zato je bez dubljeg uvida u organizaciju, njene ljude, resurse, poslovne knjige, evidencije i drugu dokumentaciju i informacije, potrebno iskazati primjeren oprez i analitičku skromnost pri davanju nekih decidiranih ocjena i komentara, bilo loših ili dobrih, o tome kako će neko poduzeće poslovati u budućim razdobljima.


Komentari članka

Vezani članci

Porezna uprava: Kroz MIKROeRAČUN - besplatno izdavanje eRačuna

25.10.2026.

Porezna uprava objavila je u srijedu da je posredstvom aplikacije MIKROeRAČUN korisnicima omogućeno besplatno izdavanje eRačuna, čime im se omogućuje pravodobna priprema za zakonsku obvezu izdavanja eRačuna koja počinje 1. siječnja 2027. godine.

Tržište kapitala sve privlačnije građanima

13.10.2026.

U vrijeme geopolitičke nestabilnosti, rasta cijena nafte i inflacije, građane sve više brine vrijednost njihove štednje i ulaganja. Oko dva i pol milijuna hrvatskih građana sudjeluje na tržištu kapitala kroz obvezne mirovinske fondove, više od 100 tisuća

Direktorska plaća opet raste: Evo koliko će mali poduzetnici plaćati 2027.

02.10.2026.

Minimalna osnovica za zaposlene članove uprave mogla bi 2027. narasti na 1405,95 eura, a bruto 2 na gotovo 1638 eura.

Hrvati u bankama drže milijarde, ali inflacija im godišnje “pojede” oko 430 eura kupovne moći

01.10.2026.

Na tekućim, štednim i oročenim računima građana „leži“ više od 43 milijarde eura, a ulaganjem, umjesto držanjem novca na depozitu, razlika nakon deset godina može dosegnuti gotovo 10.000 eura po stanovniku, procjenjuje Emilio Gučec, country manager Finaxa

Rimčev Verne ne traži nadoknadu troškova za robotaksije. Morat će vratiti milijune

30.09.2026.

Iz SAFU-a su podsjetili da je korisniku u srpnju 2023. isplaćen predujam od 89,7 milijuna eura, a do sada je opravdano 8,77 milijuna eura

Tag cloud

  1. 2926 članka imaju tag turizam
  2. 2749 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1332 članka imaju tag trgovina
  11. 1383 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1104 članka imaju tag menadžment
  15. 717 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 387 članka imaju tag kompanije
  22. 802 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 533 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 442 članka imaju tag osijek
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk