Nijemci su svjetski prvaci u štednji!

Dok vlade danas širom svijeta gledaju gdje, kako i koliko mogu uštedjeti, i svaka se para dva puta okreće prije no što se potroši, ljudi u Njemačkoj su prekoračili još jednu magičnu granicu – po prvi puta u povijesti je iznos ukupne ušteđevine prešao sumu od 10 bilijuna eura – to je ona brojka sa trinaest nula, koja se može napisati i ovako: 10.000.000.000.000.

Tolika je bila vrijednost svih ušteđevina u gotovom novcu, vrijednosnim papirima i nekretninama privatnih kućanstava u Njemačkoj u trećem tromjesečju, objavio je Savez njemačkih banaka. Samo za usporedbu: to je više od svih javnih dugova svih 27 zemalja članica EU-a. A da se Nijemci odluče na takvu velikodušnost i odreknu se tog novca u korist zajednice, pod tim bi kišobranom mjesta bilo i za Hrvatsku. Po riječima Bernda Sprengera, financijskog stručnjaka i povijesničara finacija, u poslijeratnom razdoblju se u Njemačkoj bilježi kontinuiran porast vrijednosti vlasništva u rukama pojedinaca. “Još 1960., dakle 12 godina nakon monetarne reforme i uvođenja njemačke marke (DM) je ukupna ušteđevina iznosila samo oko 165 milijardi maraka, dakle oko 80 milijardi eura”, kaže Sprenger. 30 godina kasnije, uoči ponovnog ujedinjenja Njemačke, to je vlasništvo već naraslo na iznos od 1400 milijardi eura. “Nijemci su dakle bili vrlo marljivi u posljednjih 60 godina”, konstatira ovaj povijesničar. Ma koliko iznos od deset tisuća milijardi eura izgledao velik, on je u stvarnosti još veći: u ovu računicu nije uključena vrijednost pokretnog vlasništva pojedinaca poput automobila, namještaja, nakita ili umjetnina. Istovremeno od čitave sume treba međutim odbiti iznos dugova koje njemački građani imaju – oko 1800 milijardi eura. Prema toj računici vrijednos s kojim Nijemci doista raspolažu je ipak viši od osam tisuća milijardi eura! Pritom je važno napomenuti: tu se radi isključivo o ukupnoj vrijednosti i statističkim podacima – o tome kako je to bogatstvo raspoređeno ti podaci ništa ne govore. Stavljanje ovih brojaka u različite omjere pokazuje koliko je ta suma doista velika. Tako je ukupna vrijednost ušteđevine od 8 bilijuna eura četiri puta veća od sadašnjeg iznosa zaduženja njemačke države, koje je trenutno oko 2100 milijardi eura. A ukupni dug svih 17 zemalja članica euro zone u trećem tromjesečju prošle godine je zabilježilo dug od 8200 milijardi eura, dakle upravo toliko koliko je neto iznos njemačke ušteđevine. Ukupan dug svih 27 zemalja članica EU-a iznosi 10 300 milijardi eura. Kada se radi o načinu pohranjivanja svoh imetka, Nijemci preferiraju faktor sigurnosti: od 4700 milijardi novčanih ušteda je više od dvije trećine u gotovini, na štednim knjižicama ili oročenim računima odnosno u potraživanjima naspram osiguravajućih društava. Samo pet posto je neposredno uloženo u dionice.

U posljednjih 20 godina se količina ušteđenog novca gotovo utrostručila – sa 1750 milijardi na početku 1991. godine, godine ujedinjenja Njemačke, ta je suma narasla na sadašnjih 4725 milijardi. To pokazuje da “iznos vrijednosti koju Nijemci posjeduju kontinuirano raste”, kaže Bernd Sprenger, i dodaje da samo prolazni potresi na financijskom tržištu taj rast povremeno usporavaju. “Do toga međutim nikada nije dolazilo zato jer Nijemci načinju svoju ušteđevinu”, naglašava financijski povijesničar, već je uvijek imalo veze s “padom vrijednost akcija na svjetskom tržištu novca.” Nijemci naime i dalje vrijedno štede – danas jednako kao i u prošlosti.