Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Stu 2019

Nije turizam, ni građevina: Evo kojim poslom se bavi najviše Hrvata u 'zlatnim godinama'

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Sanja Stapić/Slobodna Dalmacija  

Nije turizam, ni građevina: Evo kojim poslom se bavi najviše Hrvata u 'zlatnim godinama'

Da vas u nekom kvizu pogodi pitanje o djelatnosti u kojoj najviše rade stariji Europljani, oni iznad pedeset pete, ne biste pogriješili ako biste odabrali poljoprivredu, budući da je u agraru gotovo trećina zaposlenih u dobi od 55 do 74 godine.

Kad biste to rekli za Hrvatsku, ispali biste iz daljnjeg natjecanja, jer je točan odgovor da su radnici starije dobi najviše zastupljeni u - proizvodnji pića.

Česi su u tim godinama najzastupljeniji radnici u rudarenju metala: svaki drugi rudar je stariji radnik, Poljaci i Slovaci u zrelim godinama bave se zaštitarstvom i istražnim djelatnostima, Danci, Talijani i Finci u tim godinama najviše rade kao šumari i drvosječe. Stariji radnici u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji najviše rade u kućanstvima, a ti ih poslodavci zapošljavaju na poslovima pomoćnika, kuhara, sobara, sluga, pralja, vrtlara, vratara, konjušara, vozača, čuvara, odgojitelja, osobe koje čuvaju djecu, učitelja, tajnika, prenosi Slobodna Dalmacija.

Hrvatska je treća najlošija članica Europske unije po ukupnoj zaposlenosti, prema podacima Eurostata, pa ne čudi da joj isto mjesto pripada po zaposlenosti radnika od 55 do 64 godine. No, stvari se mijenjaju jer se zaposlenost starijih povećala znatno više nego ukupna zaposlenost u posljednjih desetljeće i pol, s 28 posto, koliko je iznosila 2003., zaposlenost u dobi od 55 do 64 godine porasla je na 42,8 posto lani. Dok je stopa zaposlenosti starijih u Hrvatskoj porasla gotovo za 53 posto, istovremeno je znatno manje porasla ukupna zaposlenost stanovništva od 20 do 64 godine – svega 11,6 posto, s 58,4 na 65,2 posto, po čemu su lošiji samo Talijani i Grci.

Mirovinska prava
Po zaposlenosti starijih Hrvatska je bolja samo od dvije zemlje, i to od Grčke, koja jedina u cijeloj Uniji nije povećala zaposlenost u dobi od 55 do 64 godina, i od bogatog Luksemburga. Jer, u proteklih 15 godina, dijelom vjerojatno i zbog krize, Europljani - s izuzetkom Grka - nastoje sve dulje raditi, objavio je Eurostat.

Jedan je to od načina da ljudi pokušaju povećati financijsku sigurnost u starosti, a ljudi koji odgađaju mirovinu zarađuju više novca, gomilaju dodatna mirovinska prava i možda će moći uštedjeti dio zarade ili je preusmjeriti na privatnu mirovinsku štednju. Europski statistički ured ne govori kakve su im mirovine, no činjenica da nastoje raditi sve dulje, dok ih zdravlje služi, kako bi stekli novce za crnje dane, govori nešto i o tome da se nastoje dodatno osigurati ili popraviti tanke mirovine.

U Sloveniji i Bugarskoj stopa zaposlenosti za osobe od 55 do 64 godine udvostručena je od 2003., do lani, na 47 posto, odnosno 60,7 posto, navode europski statističari i dodaju da je u Slovačkoj taj rast bio veći i stopa se povećala 2,2 puta, na 54 posto. Stope zaposlenosti među ljudima u dobi od 55 do 64 godine lani su bile više od 70 posto u Švedskoj, Njemačkoj i Danskoj, a niže od 50 posto u sedam članica Unije i bilježe ih Malta, Poljska, Slovenija, Rumunjska, Hrvatska, Grčka i Luksemburg.

Poljoprivreda
Iako je nizak, rastući udio Europljana u dobi od 65 do 74 godine nastavio je raditi. Lani je tako bilo zaposleno više od jedne četvrtine (26 posto) ove dobne skupine u Estoniji, dok su stope iznad 15 posto zabilježene u Rumunjskoj, Litvi, Portugalu, Velikoj Britaniji, Irskoj, Švedskoj i Letoniji. Hrvatska je u društvu nekoliko zemalja koje nisu u toj skupini jer je u njima zaposlenost tog stanovništva niža, pa je zaposlenost starijih od 65 godina pala u Hrvatskoj sa sedam posto u 2003. na 2,9 posto, a onih u dobi od 70 do 74 godine sa 7,3 posto na 2,1 posto.

Iz Eurostata navode da su lani ljudi u dobi od 55 do 74 godine činili gotovo petinu (19,4 posto) ukupnog broja zaposlenih u cijeloj Uniji. Taj je udio dosegao vrhunac u poljoprivredi, u kojoj je 30,3 posto svih radnika imalo između 55 i 74 godine. U sedam država članica EU-a poljoprivreda je bila vodeća djelatnost koja pruža rad ljudima u dobi od 55 do 74 godine, a u Portugalu je gotovo polovica ukupne radne snage u poljoprivredi u toj dobnoj skupini.

Radnici u dobi od 55 do 74 godine činili su 47,6 posto zaposlenih u usluzi građevinskih i krajobraznih djelatnosti u Litvi; 48,9 posto zaposlenih u stambenom zbrinjavanju u Estoniji; 50 posto zaposlenih u Češkoj imalo je od 55 do 74 godine u rudarstvu metalnih ruda, na Cipru je u toj dobi 60 posto zaposlenih u sanaciji i drugim uslugama gospodarenja otpadom; a 60 posto starijih radnika radi u kućanstvima u Belgiji.


Komentari članka

Vezani članci

Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama 3,5 posto manje

13.11.2026.

U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je u rujnu ove godine bilo 231.810 zaposlenih, što je za 3,5 posto ili 8.348 osobe manje nego u mjesecu prije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

HZZ: U Hrvatskoj više neće biti problem naći posao, nego radnika

23.10.2026.

HRVATSKA bi u idućih deset godina mogla imati manjak od oko 327.000 radnika ako se ne promijene postojeće politike, upozorava Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Na tu se procjenu poziva Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u strategiji p

Hrvoje Margan: Nije problem pronaći radnu snagu, problem je pronaći stručne radnike

20.10.2026.

Kako ostati profitabilan i održivo poslovati cijelu godinu, što u idućoj godini donosi novi zakonski okvir, a što inspekcije najčešće nadziru i sankcioniraju... To su neka od pitanja na koja će ugostitelji dobiti odgovore na 38. kongresu ugostitelja i tur

Tržište rada se mijenja, medicinske sestre najtraženije zanimanje

16.09.2026.

Kako se turistička sezona bliži kraju, slika na hrvatskom tržištu rada neizbježno prolazi kroz brojne promjene. Poslovi koji su tijekom ljetnih mjeseci bili među najtraženijima sada postupno gube na intenzitetu, dok se u prvi plan ponovno stavljaju zanima

Stranih je radnika manje, ali bez njih ne ide: Hrvatska ove godine izdala 106.000 radnih dozvola

14.08.2026.

U sedam mjeseci izdano je oko 106.000 radnih dozvola, 25.000 manje nego rekordne 2024.

Tag cloud

  1. 2936 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1541 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1844 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2023 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1388 članka imaju tag industrija
  12. 1277 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 722 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk