Neto dobit Janafa u prvom tromjesečju 76,4 milijuna kuna

Jadranski naftovod (Janaf) je u prvom tromjesečju ove godine ostvario neto dobit od 76,4 milijuna kuna, što je 3,8 posto više nego u istom razdoblju lani, pokazuje u srijedu objavljeno financijsko izvješće Janafa.

Ukupni prihodi Janafa u prva tri mjeseca ove godine su iznosili 198,4 milijuna kuna i u odnosu na isto lanjsko razdoblje bili su veći za 9,8 posto.

Istodobno, ukupni rashodi su rasli brže, za 15,6 posto, na 105,3 milijuna kuna, a iz kompanije objašnjavaju da je to najvećim dijelom zbog rasta iznosa amortizacije koja je rezultat završenih investicijskih projekata i njihova stavljanja u funkciju.

Bruto dobit je iznosila 93,1 milijun kuna i bila je veća za 3,8 posto u odnosu na prvi lanjski kvartal.

Po podacima iz izvješća, prihodi Janafa od temeljnih djelatnosti – transporta nafte i skladištenja nafte i naftnih derivata, iznosili su 195,1 milijun kuna i bili su veći za 11 posto u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine.

Više od polovice prihoda od temeljne djelatnosti, 57,2 posto, ostvarena je od transporta nafte, 111,7 milijuna kuna, nešto manje od trećine ili 54,9 milijuna kuna od skladištenja nafte, a prihod od skladištenja naftnih derivata iznosio je 28,5 milijuna kuna, što je 14,6 posto prihoda od temeljne djelatnosti.

Poslovanjem s inozemnim kupcima Janaf je u prva tri mjeseca ove godine ostvario 121,8 milijuna kuna prihoda od temeljne djelatnosti, što je na godišnjoj razini porast za 8,2 posto.

Snažniji rast, za 16 posto, na 73,4 milijuna kuna, bilježe prihodi od temeljne djelatnosti ostvareni na domaćem tržištu.

Iz Janafa su u priopćenju u povodu objave poslovnih rezultata istaknuli da ovogodišnje poslovanje kompanije pokazuje snažnu izvoznu orijentiranost kompanije jer je više od 62 posto prihoda iz temeljne djelatnosti ostvareno u poslovanju s inozemnim kupcima.

Osim transporta nafte i naftnih derivata za brojne međunarodne i domaće kupce, Janaf gotovo 50 posto svojih prihoda iz skladištenja nafte stječe na međunarodnom mediteranskom spot tržištu na kojem konkurira s jakim energetskim kompanijama iz Izraela, Cipra, Italije, Španjolske, Francuske i zemalja afričkog mediteranskog bazena, napomenuli su.

Istaknuli su i da su u promatranom razdoblju uložili više od 54 milijuna kuna u spremnički prostor, cjevovode, druge objekte i infrastrukturu te sustave nadzora, upravljanja, sigurnosti i zaštite, a nastavljaju i s projektom izgradnje solarnih fotonaponskih elektrana na Janafovim terminalima.

U ovoj godini tako planiraju započeti s projektom zamjene cjevovoda s ciljem povećanja sigurnosti transporta nafte. U skladu s razvojem nove poslovne strategije koja se temelji na diversifikaciji poslovanja i ulaganjima u obnovljive izvore energije, Janaf nastavlja suradnju s HEP-om i Agencijom za ugljikovodike putem stručnih timova i sastanaka, dodali su.

U priopćenju se prenosi i izjava Uprave Janafa, predvođene predsjednikom Stjepanom Adanićem i njenim članom Vladislavom Veselicom, koji s velikim optimizmom gledaju na nastavak profitabilnog poslovnog ciklusa društva te stabilizaciju svjetske ekonomije što će povećati potražnju za energentima.

Ocjenjuju da je u nepovoljnim tržišnim okolnostima te unatoč reputacijskim i valutnim rizicima, Janaf u prva tri mjeseca ove godine ostvario odlične poslovne rezultate.

“Riječ je o kontinuitetu poslovne politike nove Uprave iz zadnjeg kvartala 2020. godine kada su sklopljeni brojni ugovori za transport i skladištenje nafte i naftnih derivata koje smo osigurali u jakoj konkurenciji na mediteranskom tržištu te zahvaljujući međunarodnom natječaju koji smo proveli prošle godine.

Povjerenje domaćih i inozemnih partnera opravdava i upravo sklopljeni ugovor za skladištenje nafte s kompanijom Delta-Oil International, čime smo dodatno osigurali stabilnost prihoda i visoku popunjenost kapaciteta u idućih nekoliko godina.

Ovi postignuti rezultati šalju snažnu poruku kako je vrijeme kriznog upravljanja društvom iza nas te se okrećemo novim razvojnim projektima koji će povećati vrijednost društva, a u skladu sa smjernicama energetske strategije Vlade i Zelenog plana EU-a“, poručili su.