Neregulirani bankovni sustav u eurozoni drugi najveći u svijetu

Eurozona je po nereguliranim aktivnostima u bankovnom sustavu, vrijednima približno 17.200 milijardi eura u 2011., druga u svijetu, nakon Sjedinjenih Američkih Država, prenose u ponedjeljak europski mediji rezultate najnovijeg izvješća. Udio SAD-a u globalnom sustavu nereguliranih bankovnih transakcija smanjen je sa 44 posto u 2005. na 35 posto u 2011. godini. To se smanjenje najvećim dijelom zrcali u povećanju odgovarajućih udjela u Velikoj Britaniji i eurozoni", prenosi europski informativni portal EUObserver naglaske izvješća Odbora za financijsku stabilnost (FSB), sa sjedištem u Baselu.

Od pojedinačnih zemalja najveći udio u Europi otpada na Veliku Britaniju, čiji je neregulirani bankovni sustav u 2011. procijenjen na 7.000 milijardi eura, dok je onaj SAD-a dosegnuo 18.000 milijardi eura, pokazalo je izvješće FSB-a, objavljeno u nedjelju. FSB nadgleda provedbu mjera u globalnom financijskom sektoru a u izvješću je ustvrdio da se obujam navedenih kreditnih transakcija, obavljenih izvan kanala uobičajenog bankovnog sustava, nastavio povećavati nakon globalne financijske krize, koja je svijet potresala od 2008. od 2011. Te su transakcije u većini slučajeva neregulirane i predstavljaju veće rizike od tradicionalnih bankovnih aktivnosti.

Kompanije koje se njima bave uključuju otvorene investicijske fondove rizičnog kapitala, mirovinske i mješovite fondove i tržišta vrijednosnica. U određenim slučajevima njihov je udio u financijskim aktivnostima značajan u usporedbi s onim standardnih komercijalnih banaka. Poznate i kao nebankarske financijske institucije, kompanije u nestandardnom bankovnom sustavu konkuriraju komercijalnim bankama u segmentima kao što je kreditiranje malog poduzetništva.

- Nizozemska (45 posto) i SAD (35 posto) dvije su jurisdikcije s najvećim sektorima nebankarskih financijskih institucija u usporedbi s ostalim financijskim institucijama u sustavu -ističe se u FSB-ovom izvješću. Usporedbe radi, u slučaju eurozone udio nebankarskih financijskih institucija čini približno 30 posto. Imovina koju one generiraju golema je. U eurozoni njihova vrijednost iznosi 111 posto ukupnog BDP-a 17-članog bloka, u Velikoj Britaniji 370 posto BDP-a a u Nizozemskoj doseže čak 490 posto BDP-a.

- Takva se koncentracija dijelom može pojasniti činjenicom da su te jurisdikcije značajni financijski centri koji su ugostili strane institucije - kaže se u izvješću. Ukupna imovina globalnog nestandardnog bankovnog sustava naglo je porasla u razdoblju prije izbijanja globalne financijske krize, pri čemu je skočila s 20.000 milijardi eura u 2002. na 48.500 milijardi eura u 2007. Nakon što se u 2008. nakratko smanjila na 46.000 milijardi eura, proteklih godina je u stalnom porastu, dosegnuvši 52.500 milijardi eura u 2011. godini.