Nekretninski biznis u uzlaznoj putanji. Luksuzni stanovi su hit, rast kamata ipak hladi potražnju

Situacija u nekretninskom biznisu i građevinskom sektoru, unatoč nedostatku radne snage, ostaje u velikom uzlaznom trendu u Hrvatskoj. A pritom je rast luksuzne gradnje posebno naglašen, jer sve više raste gradnja peterosobnih i većih stanova.

Tako podaci Državnog zavoda za statistiku govore da su u kolovozu 2023. izdane ukupno 983 građevinske dozvole, što je za čak 29,3 posto više nego u odnosu na kolovoz 2022.

Ukupan broj izdanih građevinskih dozvola od siječnja do kolovoza 2023. u usporedbi s istim razdobljem 2022. veći je za 5,7 posto.

Istovremeno, u Njemačkoj je potpuno drukčiji trend, i broj izdanih dozvola za gradnju stanova potonuo je u prvih osam mjeseci ove godine za 28 posto, što ukazujuje na više troškove gradnje i lošije uvjete financiranja.

To znači da se gradi 175.500 novih stanova, za 69.100 manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, izračunao je njemački Destatis.

Kod njih su samo u kolovozu izdane dozvole za gradnju 19.300 stanova, za 31,6 posto manje nego u istom prošlogodišnjem mjesecu.

Dapače, »podaci pokazuju da stanogradnji prijeti urušavanje«, rekao je predsjednik njemačke Udruge za nekretnine Andreas Mattner.

Sve veća cijena
– S obzirom na to da raste cijena novogradnje, logično je da investitori žele investirati u segment stambene izgradnje, a pri tom ih ograničava nedostatak radne snage i pronalazak adekvatnog zemljišta gdje je cijena po kvadratu tijekom posljednje godine isto bitno porasla.

S obzirom na to da je postojeći stambeni fond u relativno lošem stanju i da potres u Zagrebu i dalje utječe na percepciju kupaca, kupci su prije svega oni koji mogu i žele kupiti novogradnju.

No, s obzirom na ipak usporavanje prometa nekretninama u zadnjem polugodištu, vidjet ćemo hoće li se održati ovako visoke tražene cijene novogradnje i posebno rabljenih stanova. Pri tom treba imati na umu da je cijena između traženih i realiziranih cijena sve veća, kaže Ranilović.

Na pitanje imaju li i Udruženju poslovanja nekretninama u HGK-u procjene o tome koliko je, nakon ulaska u eurozonu i Schengena, stranaca koji kupuju nekretnine u Hrvatskoj, Ranilović govori da ih je u priobalju čak – jedna trećina.

– Kad govorimo o strancima, oni uglavnom kupuju nekretnine u priobalju. Stranci su u 2022. godini stekli 13.205 stambenih nekretnina i na taj način su stekli više od jedne trećine nekretnina već te godine, s obzirom na to da je ukupan broj transakcija u Hrvatskoj te 2022. godine bio 35.402 stambenih nekretnina, što uključuje i stanove i kuće.

Ove godine su se trendovi promijenili i broj stjecanja stranaca usporava, pa tako ako uspoređujemo prvih 6 mjeseci ove godine s istim razdobljem lani, stranci su stjecali manje nekretnina za 13 posto.

Primjerice, Nijemci su 25 posto manje kupovali, a Austrijanci čak 29 posto manje. Možemo dakle zaključiti da ulazak u eurozonu nije pojačao interes stranaca, nego upravo suprotno, i to prije svega zbog povećanja kamatnih stopa u eurozoni i lošijeg stanja u gospodarstvu država iz kojih ponajviše dolaze kupci hrvatskih nekretnina, objašnjava Dubravko Ranilović.