Neiskorišteni potencijal lječilišta

Premda se već godinama u Hrvatskoj govori o razvoju zdravstvenog i lječilišnog turizma, grani turizma koja je u Europi otporna na tržišne potrese, taj oblik turizma i dalje ne donosi željene rezultate. Upozorili su na to i na prošlotjednom znanstvenom skupu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, na kojem se razgovaralo o katastrofalnoj situaciji u većini specijalnih bolnica koje bi, uz lječilišta, trebale biti potencijalne destinacije zdravstvenog turizma. Takav je vid turizma kod nas započet još davne 1868. godine, osnivanjem Higijeničkog društva na Hvaru, dok je Opatija 1889. godine stekla status lječilišne destinacije.

Blaga klima, čisto more, nezagađena priroda i brojni ljekoviti termalni izvori glavni su čimbenici koji su slabo ili nikako iskorišteni, a koji bi upravo trebali biti mamci za zahtjevne korisnike zdravstvenog turizma. Činjenica da je u svim specijalnim bolnicama tek 1655 soba s kupaonicama, od čega samo 34 apartmana, te 3469 kreveta, kao i 463 soba bez kupaonica, s 1034 kreveta, te podatkom da od svih kreveta njih 23 posto ne zadovoljava standarde, daleko su od ponude koja bi bila konkurentna slovenskoj, austrijskoj ili pak njemačkoj, koje su davno prepoznale mogućnosti zdravstvenog turizma.

Slovenija tako raspolaže s 18.000 kreveta, te je 2009. godine od zdravstvenog turizma ostvareno 2,8 milijuna noćenja, dok je u Hrvatskoj u istom razdoblju ostvareno »samo« 213.000 noćenja. U Njemačkoj pogodnosti zdravstvenog turizma koristi više od 19,5 milijuna građana, koji su ostvarili više od 102 milijuna noćenja, što je trećina svih turističkih noćenja u toj zemlji. Podatak da je ostvarena zarada od impresivnih 30 milijardi eura govori o raširenosti i odličnim mogućnostima u toj grani turizma. Naime, čak 17 posto Europljana starijih od 65 godina koristi čari zdravstvenog turizma kako bi ublažili posljedice slabih fizičkih aktivnosti te podigli kvalitetu življenja. Do 2025. godine očekuje se porast udjela korisnika tih usluga u toj dobi na 20 posto.

No, takvom nerijetko vrlo zahtjevnom gostu koji i u poodmakloj dobi želi ostati 'fit' i dobrog zdravlja valja nešto i ponuditi, kao i svima onima koji dolaze da bi ublažili zdravstvene tegobe. Briga o dobrom zdravlju u novim životnim okolnostima, a u duhu sprječavanja za zdravlje štetnih posljedica, stavlja pred zdravstvene stručnjake i institucije nove zadaće i izazove.

Potrebno je, smatraju u HGK-u, napraviti znatan zaokret u pristupu zdravstvenom turizmu kroz idejne projekte, privlačenje investicija, povećanje i adaptaciju smještajnog kapaciteta, ali i potrebu povezivanja svih relevantnih subjekata u ovom turističkom segmentu. U idućem bi razdoblju sve specijalne bolnice trebale prikazati postojeće stanje građevina, opreme i kadrova te izraditi programe prema važnosti kao i troškovnike za potrebna ulaganja. Nužno je artikulirati što realnije razvojne planove investicijskih ulaganja.

Naime, prvo što zainteresiranog turista može privući je smještaj. Premda je ponuda u specijalnim bolnicama i lječilištima slaba, stručnjaci se slažu da je nije ni potrebno toliko povećavati koliko podići na višu razinu, te od njih učiniti vrhunske centre zdravstvenog turizma. Dodatni se smještaj može realizirati kroz gradnju apartmana više kategorizacije i to u privatnom vlasništvu na imanjima okolnog stanovništva (što je praksa u razvijenim zapadnim europskim zemljama), u prekrasnom prirodnom okruženju koje bi gostu ponudilo čisti zrak te prijeko potreban mir, što bi uz tjelesni omogućilo i duhovni oporavak.

Svakako, to bi, kroz povoljne uvjete kreditiranja, dovelo i do razvoja malog i srednjeg poduzetništva te novih zapošljavanja. Isti bi se model trebao primijeniti i u snaženju vrhunske gastroponude, i to kroz sve veću proizvodnju ekološki zdrave hrane, jednog od najbitnijih čimbenika dobrog zdravlja. Centri bi nadalje, uz wellness i rekreaciju, trebali u suradnji s lokalnom zajednicom gostu ponuditi i druge turističke i kulturne sadržaje, kao što su obilazak prirodnih ljepota, muzeja, povijesnih lokaliteta. Hrvatska unatoč rezultatima ima potencijale za razvoj zdravstvenog turizma te će iduće godine HGK provoditi sustavnu edukaciju gospodarskih subjekata fokusiranu na što učinkovitije korištenje financijskih sredstava strukturnih fondova EU-a, kako bi se od zdravstvenog turizma učinio prepoznatljiv hrvatski brend konkurentan europskom.