Nedostatne prihode ima 68 posto kućanstava

Upravo završena analiza kretanja prihoda i troškova u kućanstvima Hrvatske za 2008. godinu agencije GfK pokazuje da mnogo kućanstava ima nedostatne prihode, odnosno čak oko 68 posto.

Prosječno kućanstvo u 2008. godini raspolagalo je mjesečno sa oko 6.920 kuna. Razlike između regija su izražene, prihodi su najmanji u Slavoniji, a najveći u Zagrebu s okolicom.

S druge strane, prema subjektivnoj procjeni ispitanih, potrebni prihodi za zadovoljenje potreba obitelji kreću se na razini od oko 8.950 kuna. Time razlika između potrebnih i ostvarenih prihoda iznosi oko 2.000 kuna, a potrebni prihodi u prosjeku su za više od 29 posto veći od ostvarenih.

Ostvarene prihode veće od potrebnih ima oko 12 posto kućanstava. Kućanstava koja imaju prihode točno koliko im treba ima oko 17 posto. Daljnjih 68 posto kućanstava treba više prihode od postojećih, dok tri posto nije željelo odgovoriti.

Proizlazi da više od dvije trećine kućanstava ima problema s pokrivanjem svojih mjesečnih financijskih obaveza. U prosjeku njihova bi primanja trebala biti 67 posto veća da bi bili u stanju adekvatno pokriti troškove za sve osnovne životne potrebe.

Hrana i stanovanje predstavljaju polovicu troškova
Osim troškova za stanovanje i hranu, koje imaju sva kućanstva, najviše su zastupljeni troškovi za odjeću i obuću, za fiksne i mobilne telefone, te za prometne troškove koje ima između 84 i 90 posto kućanstava. U 2008. godini 73 posto kućanstava imalo je troškove za medicinske usluge, 59 za kulturne i slične potrebe, 60 posto za nabavu ili održavanje trajnih dobara, 48 posto za duhan i cigarete i 39 posto za obrazovanje. Tek je otprilike četvrtina kućanstava stavljala nešto na štednju, a oko 16 posto otplaćivalo je barem jedan stambeni kredit.

Najviša novca u kućnom budžetu i dalje otpada na hranu, a slijede ukupni troškovi stanovanja. To su ujedno troškovi koje imaju sva kućanstva i već samo oni predstavljaju gotovo polovicu svih troškova.

U odnosu na 2007. godinu kućanstva su prošle godine izdvajala više na gotovo sve vrste troškova. Neznatno manje je išlo na fiksni telefon, dok su troškovi za kulturu, rekreaciju i zabavu ostali na istoj razini, ali dosta manje je utrošeno na kupovinu trajnih dobara.