Nedostaje liječnika, fizičara, inženjera...

Dok na burzi rada posao čeka više od 300 tisuća hrvatskih građana, postoje zanimanja kojih nedostaje, i to ne u malim sredinama, nego u velikim gradovima poput Splita. U gradu podno Marjana dijele stipendije za čak 14 atraktivnih zanimanja koja su proglasili deficitarnima.

Ako ste na postdiplomskom studiju iz elektrotehnike, a prosjek vam i nije najsjajniji, velike su šanse da postanete stipendist grada Splita i mjesečno primate 800 kuna. Naime, u Banovini su napravili popis zanimanja od interesa za grad Split na kojemu je, uz diplomiranog inženjera elektrotehnike (odnosno magistra po "bolonji" op.a.), još 14 deficitarnih zanimanja: doktor medicine, magistar farmacije, magistar inženjer građevinarstva, arhitekture, geodezije, magistar matematike, njemačkog jezika i književnosti, fizike, psihologije, logopedije... Svake godine prilikom raspisivanja natječaja za stipendiranje učenika i studenata utvrđuju se zanimanja koja su od interesa za grad Split, a prema službenom dokumentu koji gradu dostavi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Riječ je o zanimanjima za kojima je, prema podacima zavoda, tijekom protekle godine postojala izraženija potreba na tržištu rada. "Popis zanimanja od interesa za grad Split utvrđuje se stoga što je Pravilnikom o načinu i uvjetima stipendiranja učenika i studenata određeno da je studentima koji se školuju za ta zanimanja dovoljan niži prosjek, odnosno 3,5 za ostvarivanje prava na stipendiju od ostalih studenata kojima treba prosjek od 4,0", objašnjava za Slobodnu Dalmaciju Ines Milina Ganza, pročelnica Gradskog upravnog odjela za obrazovanje i tehničku kulturu. "I među ovim deficitarnim zanimanjima postoje razlike kad su u pitanju šanse za posao. Najviše ih imaju doktori medicine koji uđu u našu evidenciju jedino ako nisu položili stručni ispit ili čekaju specijalizaciju. Onih kojih nema ni za lijek jesu magistri psihologije, to pouzdano znam jer smo i mi na zavodu tražili jednog, te magistri logopedije i edukacijske rehabilitacije ili defektolozi, kako smo ih prije zvali", kaže Miroslav Delić, pročelnik splitskog područnog ureda HZZ-a. Znaju li mladi ljudi koji se odluče za tehničke studije da bi mogli vrlo brzo pronaći posao u svojoj struci nije poznato, no činjenica jest da na splitskom FESB-u posljednjih godina imaju veći broj kandidata na prijemnim ispitima.

"Jedno vrijeme je bio pao interes za tehničke studije, a i splitski su se maturanti u velikom broju odlučivali za studiranje u Zagrebu, na FER-u, što više nije slučaj. Ono što mi znamo jest da se svi završeni studenti FESB-a koji dođu na biro, vrlo brzo i zaposle. Primjera radi, od njih 1.144 koji su završili trogodišnji dodiplomski studij, samo 120 ih je nezaposleno. Tu, međutim, treba uzeti u obzir i činjenicu da je većina njih upisala dvogodišnji postdiplomski, nakon čega će steći titulu magistar inženjer. U svakom slučaju, dokazuje se ono što mi uvijek govorimo, a to je da bez vrhunski obrazovanih ljudi na tehničkom području nema ni razvoja gospodarstva. I poslodavci su to, očito, počeli prepoznavati", kaže dr.sc. Srđan Podrug, dekan splitskog FESB-a.