Ne ukida se naknada za ambalažni otpad

Iako je ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy najavila donošenje novog pravilnika o ambalažnom otpadu, koji će donijeti velike promjene u tom sustavu, na tisuće ljudi koji svoj obiteljski proračun pune ili barem dopunjavaju skupljanjem PET boca i limenki za piće po kontejnerima i kantama za smeće zasad ipak, kako smo doznali u Ministarstvu, neće ostati bez tog, za njih važnog izvora prihoda. Ministrica je velike promjene najavila zato što je dosadašnji sustav s povratnim naknadama za takvu ambalažu, prema njezinim riječima, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost posljednjih godina stvorio velike gubitke od čak 750 milijuna kuna.

»No, zasad nećemo ukidati i smanjivati povratnu naknadu za ambalažni otpad, nego će se prvo razmotriti različite opcije i iskustva drugih država kako bismo izabrali najbolju«, najavila je ministrica. Novi Zakon o otpadu koji je već napisan, a sada se finaliziraju posljednji detalji, uz ostalo predviđa obvezu jedinica lokalne samouprave da organiziraju primarnu selekciju otpada što znači da će se mijenjati i gotovo svi podzakonski propisi vezani uz otpad, pa tako i Pravilnik o ambalažnom otpadu. »Vjerojatno ćemo već ovaj mjesec osnovati radnu skupinu za njegovu izradu, a njegovo donošenje, kao i novog Zakona o otpadu, očekuje se u prvoj polovici ove godine, vjerojatno u lipnju«, kaže ministrica. Međutim, zasad još ne može najaviti kakve se konkretne promjene vezane uz naknade za ambalažni otpad mogu očekivati i u kojem roku jer to još trebaju razmotriti. No, i dalje će ostati određena vrsta naknada za tu vrstu otpada sukladno načelu da onečiščivač i korisnik okoliša plaćaju, ali će te naknade biti redefinirane i novac koji će se tako prikupljati u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koristit će se namjenski za uspostavu i nadogradnju sustava cjelovitoga gospodarenja ambalažnim otpadom, odnosno sortirnice, najavljuje Mirela Holy. Prema njezinim je riječima najizglednija varijanta da će u novom pravilniku biti predviđena dva roka. Prvi do kojeg će se zadržati neki elementi postojećeg sustava gospodarenja ambalažnim otpadom i drugi do kojeg će se morati uspostaviti primarna selekcija na mjestu nastajanja otpada, pa tako i kućanstvima, tako da više neće trebati imati organiziran poseban sustav prikupljanja ambalažnog otpada kao do sada. Hrvatska primarnu selekciju za točno određene vrste otpada mora uspostaviti do 2015., pa će to biti zadnji mogući rok do kada će se moći zadržati neki dijelovi postojećeg sustava. Kod razvoja primarne selekcije otpada Ministarstvo će odrediti ciljeve i rokove koje jedinice lokalne samouprave moraju poštivati te dati naputke kojima će im preporučiti kojim modelima ih mogu ostvariti. No, izbor kako će organizirati primarnu selekciju je na jedinicama lokalne samouprave, navodi ministrica. Ona ne smatra da je najbolji sustav imati pet posuda za razne vrste otpada, nego da se to može napraviti s dvije vreće ili posude. U jednu bi se odlagao sav nekorisan, a u drugu sve korisne vrste otpada koje bi se razvrstavale u sortirnici. Jedna od najznačajnijih novosti je i da Fond više neće, kao do sada, biti operativno tijelo za provedbu tog pravilnika. Ministrica kaže da se razmatra novi sustav sličan postojećem austrijskom gdje svi sudionici kruga u kojem nastaje ambalažni otpad formiraju zajedničku organizaciju najčešće neprofitnu ustanovu, tvrtku ili udrugu koja operativno obavlja taj posao, a eventualni višak novca koristi za financiranje projekata društvene odgovornosti odnosno zaštite okoliša.

,Ministrica napominje da su svi u Hrvatskoj fokusirani na ambalažni otpad, a Ministarstvo želi uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja ne samo tom vrstom, nego svim otpadom. To, uz ostalo znači, da žele organizirati zbrinjavanje i sve ambalaže, a ne samo PET-boca i limenki kako bi se kroz oporabu upotrijebila kao korisna sirovina. Kod toga računaju i na druge vrste plastičnog otpada osim prilično problematičnog PVC-a za koji će donijeti posebni pravilnik, kaže ministrica.