Ne srežemo li rashode, srezat će ih MMF

Iako se gotovo svi - od političara do analitičara - slažu da rashodovnu stranu proračuna treba smanjiti za najmanje pet milijardi kuna, neki od stručnjaka predviđaju da će na kraju rebalans biti samo kozmetički jer dolazi izborna godina. U tom se slučaju kao jedna od mogućnosti za pomoć u izlasku Hrvatske iz krize te u rješavanju problema s proračunskim deficitom često spominje i dolazak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Prema iskustvima iz prošlosti, ali i nedavnih stand-by aranžmana nama susjednih zemalja s MMP-om, mogao bi se zamisliti scenarij dolaska Fonda u Hrvatsku. Trenutačno aranžman s njim imaju Mađarska, Rumunjska, Srbija te Bosna i Hercegovina. Svima osim Mađarima - koji nemaju velik državni aparat, ali su imali problema s visokim deficitom i nemogućnošću otplate vanjskog duga - zajedničko je traženje smanjenja državnog aparata, zamrzavanje mirovina i smanjenje socijalnih prava.

U Rumunjskoj, koja je dogovorila pomoć od MMF-a, EU-a, Svjetske banke i EBRD-a od 20 milijardi eura, ove je godine ukinuto, ili će se ukinuti, 70.000 radnih mjesta koja se financiraju iz proračuna. Ta bi se akcija trebala nastaviti i 2011. godine, kada bi posao moglo izgubi 125.000 zaposlenih, a do 2015. godine bez posla treba ostati 326.000 radnika. U Rumunjskoj u javnom sektoru radi gotovo 1,4 milijuna zaposlenih, što je oko šest posto ukupnog stanovništva.

U Hrvatskoj prema podacima Nezavisnog hrvatskog sindikata u javnim službama ima 180.000, a u državnim službama 65.000 zaposlenih, što je 245.000 ljudi, odnosno, prema ukupnom stanovništvu također gotovo šest posto. Budući da će Rumunjska morati otpustiti oko 25 posto zaposlenih koji primaju plaću iz proračuna, MMF bi od Hrvatske mogao tražiti da bez posla ostane oko 60.000 ljudi. Srbija je s MMF-om lani u svibnju dogovorila da se državni aparat sa 700.000 ljudi smanji za 25 posto jer je, po Fondu, previše da svaki treći prima plaću iz proračuna.

Od tada je Beograd od dogovorenih 2,9 milijardi eura povukao oko 1,3 milijarde. Srbija se obvezala da će smanjiti izdatke za isplatu plaća javnih djelatnika, ali i da će donijeti novi zakon o mirovinsko-invalidskom osiguranju te zakon o fiskalnoj odgovornosti. Što se tiče Mađara, njihov se slučaj do prije mjesec dana smatrao "uspješnom pričom", ali tada dolazi do prekida pregovora, jer se nisu držali dogovora o proračunskom deficitu od 3,8 posto BDP-a, a i uveli su bankarski porez, čemu se Fond protivio. Čim je u medijima izašla informacija da su predstavnici MMF-a otišli iz Budimpešte, došlo je do pada forinte za 2,5 posto i tamošnjeg burzovnog indeksa za 3,5 posto. Toliko o utjecaj-u MMF-a. I na kraju BiH. MMF je prvo odobrio stand-by aranžman s BiH od 1,5 mihjardi američkih dolara, a jedan od temeljnih uvjeta koje je MMF postavio BiH su znatne proračunske uštede na svim razinama vlasti.

Republika Srpska tako je preuzela obvezu da smanji proračunske rashode do kraja ove godine za oko 80 milijuna eura, dok je Federacija BiH obvezna uštedjeti oko 200 milijuna eura. Vlada Federacije BiH stoga je predložila interventni zakon o smanjenju plaća te drugih davanja koja se osiguravaju iz proračuna u prosjeku za 10 posto. Ta je najava izazvala val prosvjeda, uključujući i one razvojačenih branitelja, pa su federalne vlasti u jednom trenutku pomišljale odustati od dogovora s MMF-om. No, MMF je na kraju u utorak odgodio povlačenje četvrte tranše od oko 38 milijuna eura jer Federacija BiH nije ispunila uvijete iz standby aranžmana.