Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Kol 2020

Nataša Rapaić: Korisničko iskustvo područje je na kojem se dobiva ili gubi tržišna utakmica

Izvor: www.lider.media · Autor: Aleksandra Brzić  

Nataša Rapaić: Korisničko iskustvo područje je na kojem se dobiva ili gubi tržišna utakmica

Svjedoci smo sve veće potrebe za digitalizacijom na svim razinama. Korisnici očekuju sve više kad je riječ o praktičnosti, brzini, stabilnosti i kvaliteti. Posljednje najbolje iskustvo postaje minimalni standard za budućnost
Nataša Rapaić, članica Uprave i glavna operativna direktorica za privatne korisnike Hrvatskog Telekoma (HT-a), iza sebe ima bogato profesionalno iskustvo. Od dolaska u HT 2003. na mjesto izvršne direktorice Korporativnih komunikacija njezina karijera išla je uzlazno. Godine 2005. postaje članica Izvršnog odbora T-Coma i glavna direktorica za marketing, a pet godina poslije imenovana je na funkciju operativne direktorice Sektora za marketing za privatne korisnike. Od 2013. članica je Uprave HT-a odgovorna za B2C, segment poslovanja koji kompaniji donosi najviše prihoda. S Natašom Rapaić razgovarali smo o poziciji HT-a u Hrvatskoj, uvođenju mreže pete generacije, koronakrizi, digitalizaciji, ostvarenim prihodima te tvrtkinim ciljevima u idućem razdoblju.

Što je danas HT i kakva je njegova pozicija u usporedbi s ostalim teleoperatorima na tržištu?
– Hrvatski Telekom je s 2,3 milijuna korisnika u mobilnoj mreži, 800 tisuća kućanstava na fiksnoj mreži i 736 tisuća širokopojasnih pristupnih linija najveći pružatelj telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj. Ujedno smo najveći privatni investitor u digitalizaciju i samo u posljednjih pet godina uložili smo 8,5 milijardi kuna u infrastrukturu, modernizaciju mreže, kvalitetu usluge te razvoj proizvoda. Imamo više od pet tisuća zaposlenih različite obrazovne strukture, a tijekom lockdowna u desetak dana uspješno smo organizirali rad od kuće za više od četiri tisuće zaposlenika. Također, naš pozivni centar, u kojem je više od tisuću zapolenika, ni u jednom trenutku nije prestao biti na raspolaganju korisnicima. U punom jeku koronakrize zabilježili smo 30-postotni rast njihova zadovoljstva, no to ne bi bilo moguće bez zadovoljstva i angažmana zaposlenika. Zato tom segmentu posvećujemo veliku pozornost.

Koji je HT-ov poslovni cilj?
– Cilj je tvrtkin održiv i profitabilan rast uz nastavak digitalizacije i povezivanja korisnika s mogućnostima koje pruža digitalna tehnologija. Koliko je važno da ljudi budu povezani, pokazalo se u vrijeme izoliranosti zbog koronavirusa, kad smo i korisnicima i zaposlenicima omogućili da rade od kuće, kompanijama da se digitaliziraju, djeci da se školuju. Naša je vizija pružanje suvremenih digitalnih usluga s pomoću nekoliko klikova, poput HT-ove aplikacije Moj Telekom, ​koja trenutačno ima više od 380.000 aktivnih korisnika. U sljedeće tri godine planiramo sagraditi optičku mrežu za 135.000 novih korisnika na području cijele Hrvatske. Planiramo i osuvremeniti mrežu, odnosno njezinu kvalitetu, brzinu i dostupnost, što će biti naš doprinos stvaranju digitalnog društva.

Koliki su kompanijski prihodi? Koliki dio prihoda otpada na privatne korisnike, a koliko ih donose poslovni?
– U prvih šest mjeseci ove godine ostvarili smo 313 milijuna kuna dobiti uz blagi pad ukupnih konsolidiranih neto prihoda, što je rezultat utjecaja pandemije i sezonskih učinaka. Početkom 2020. nastavili smo pozitivne trendove: rastao je broj pretplata, širokopojasnog pristupa internetu, odnosno broadbanda, i TV usluga. Međutim, korona je učinila svoje: morali smo zatvoriti prodajna mjesta na više od mjesec dana, što je neizbježno utjecalo na poslovanje. Kao društveno odgovorna kompanija ponudili smo niz besplatnih pogodnosti privatnim i poslovnim korisnicima kako bi i u doba korone ostali povezani i mogli funkcionirati. Nažalost, možemo očekivati da će izazova biti i u ostatku godine, pri čemu ni telekomunikacije neće biti iznimka. Izazovi koji će doći bit će potencijalno smanjivanje obujma poslovanja poslovnih korisnika i broja uplata pretplatnih, prepaid-bonova, kašnjenje u plaćanju poduzeća koja će se suočiti s teškoćama u poslovanju te pad prihoda kao posljedica jako smanjenog broja turističkih dolazaka. Međutim, Hrvatski Telekom ​stabilna je kompanija. Od nekadašnjeg pružatelja fiksnih telekomunikacijskih usluga izrastao je u najvećeg pružatelja fiksnih i mobilnih usluga, TV sadržaja te standardiziranih i jedinstvenih ICT rješenja. Kad je riječ o prihodima, na privatne korisnike, odnosno segment B2C za koji sam zadužena, otpada približno 60 posto ukupnih prihoda, a ostatak drže poslovni korisnici, B2B, i veleprodajni segment.

Kako je koronakriza utjecala na vaše poslovanje?
– Suočavajući se s krizom, jasno smo definirali što moramo učiniti i interno i eksterno. Naš je prioritet bila sigurnost zaposlenika. Sve što radimo proizlazi iz želje da zaštitimo njihovo zdravlje, pokažemo koliko cijenimo njihov rad i trud te uzimamo u obzir njihovu potrebu za ravnotežom između osobnog i poslovnog života. Drugo, ali podjednako važno, odgovornost je prema korisnicima, zadovoljavanje njihovih potreba i ispunjavanje onoga što očekuju od nas. I treće, ali svakako ne manje važno, naša je potpora društvu koja se manifestira u osiguravanju povezanosti svih privatnih i poslovnih subjekata u Hrvatskoj. Mogu reći da sam ponosna na to što smo se iskazali u sva tri dijela. Očuvali smo radna mjesta, zaposlenicama omogućili rad od kuće, pa su tako i oni odjeli za koje se donedavno smatralo da ne mogu funkcionirati radeći od kuće, poput prodaje ili pozivnog centra, radili besprijekorno, i to u vrlo zahtjevnim uvjetima. Korisnici su bili stalno povezani, a HT-ova je mreža tijekom cijelog razdoblja restriktivnih mjera ostala stabilna uz velik rast prometa – u mobilnoj mreži od 48 posto i 89 posto u fiksnoj. Istodobno smo aktivno, raznim donacijama i akcijama, podupirali nacionalne inicijative, zdravstvo i korisnike. Povećana je brzina interneta za osam bolnica i 28 gradova, županija te tvrtki koje pružaju javne usluge.

Kakav je plan kompanije u idućem razdoblju, na čemu će se inzistirati, koje su smjernice HT-ova daljnjeg razvoja?
– Svjesni smo svoje uloge u društvu. Naša predanost pružanju potpore hrvatskom gospodarstvu i društvu u cjelini povezivanjem pojedinaca, poslovnih subjekata i zajednice – unatoč mnogim izazovima – ostaje neupitna. Predvodnik smo digitalizacije Hrvatske jer imamo vodeću mrežu, odličan portfelj proizvoda i usluga i motivirane ljude, stoga ćemo korisnicima nastaviti približavati prednosti digitalnog svijeta. To je naš cilj i naša vizija i radit ćemo ustrajno na tome da ih ostvarimo.


Komentari članka

Vezani članci

Končar ostvario 230,6 milijuna eura konsolidirane neto dobiti

30.10.2026.

Grupa Končar u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je neto dobit od 230,6 milijuna eura, što je rast od 37,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, podaci su iz financijskog izvješća tvrtke objavljenog u četvrtak.

Lidl Hrvatska: U 20 godina poslovanja maloprodajna mreža narasla na 116 trgovina

30.10.2026.

“Dvadeset godina poslovanja Lidla u Hrvatskoj obilježili su kontinuirani rast, snažna partnerstva i trajna predanost zajednici”, ocijenio je predsjednik Uprave Lidla Hrvatska i Lidla Slovenija Boris Lozić.

Adris grupa: Neto dobit iz redovnog poslovanja 167 milijuna eura

30.10.2026.

Najveću dobit imao je turistički sektor Grupe, od 92 milijuna eura, a potom Croatia osiguranje, gotovo 65 milijuna.

Anthropic službeno predao zahtjev za IPO, ciljaju valuaciju od dva bilijuna dolara

28.10.2026.

Kompanija koja stoji iz AI alata Claude predala je zahtjev SEC-u za izlazak dionica na burzu Nasdaq, najavljujući potencijalno najveći IPO u povijesti u kojem želi prikupiti 100 milijardi dolara

Petrokemija pokreće proizvodnju, dokapitalizacija na čekanju

20.10.2026.

U Petrokemiji je u utorak pokrenuta proizvodnja nakon četveromjesečne stanke i remonta postrojenja, a do kraja godine očekuje se i dokapitalizacija vrijedna ukupno 100 milijuna eura u kojoj bi država sudjelovala s 25 milijuna, a većinski suvlasnik, turska

Tag cloud

  1. 2927 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk