Naš je cilj stvoriti ekonomski uspješnu, ekološki prihvatljivu i društveno odgovornu tvrtku

U osječkoj Saponiji već se s posebnom pozornošću fokusiraju na 2024. godinu, u kojoj će obilježiti 130. godinu poslovanja. Cilj im je, kaže Dajana Mrčela, predsjednica Uprave, da tu obljetnicu Saponia dočeka kao digitalno transformirana, tehnološki razvijena i energetski učinkovita tvrtka. U svim tim područjima aktivno rade posljednjih godina, a s novim projektima koje planiraju realizirati u sljedećem investicijskom ciklusu grade preduvjete da Saponia i svi koji rade u njoj imaju vjeru u budućnost.

Negativni pritisci

Možete li se na početku osvrnuti na posljedice poslovanja u pandemiji, te postpandemijske korake?

- O poslovanju Saponije od trenutka kad je svijet suočen s pandemijom COVID-19 puno smo govorili, posebno u smislu operativnosti i dinamike realiziranja poslovnih odluka. Svi smo se u Saponiji tada aktivirali na proizvodnji dezinfekcijskih sredstava. Iako smo ih i do tada imali u proizvodnom programu, nova situacija zahtijevala je potpuno drukčiji pristup. Razvojne službe, nabava, proizvodnja, prodaja... Svi su se maksimalno angažirali kako bismo osigurali dovoljne količine sredstava za dezinfekciju ruku i površina. Da nismo tako djelovali, stanovnici Hrvatske i mnoge ustanove u tim prvim mjesecima pandemije sigurno bi bili u još težoj situaciji, bar što se tiče dezinfekcijskih sredstava. Izazovi s kojima smo se onda suočavali ni jedan poslovni scenarij nije mogao predvidjeti i nitko nije znao što donosi novi mjesec ili novi "val". Vlada RH nam je, kao i mnogima, pomogla mjerama, a Saponia je s prvim znacima slabljenja pandemije ponovo uhvatila korak i ubrzano nastavila tamo gdje je 2020. godine zakočena. Pandemijsko i postpandemijsko razdoblje možemo svesti na zajednički nazivnik jer smo, realno, od početka 2020. kontinuirano izloženi negativnim globalnim pritiscima na tržištu nabave. Od nestašice i problema s dobavljivošću sirovina i ambalaže preko dvoznamenkastih indeksa rasta njihovih cijena do deseterostrukog porasta cijena energenata, sve nas to prati već tri godine. Mogu reći da su dobri financijski pokazatelji Saponije od početka 2020. do danas rezultat poslovnog optimizma i ambicioznih planova s ciljem daljnjeg jačanja naše konkurentnosti i osiguravanja pretpostavki za održivi profitabilan rast u sljedećem razdoblju.

Kakav ste odgovor ponudili u aktualnoj situaciji poskupljenja i neizvjesnosti oko energenata?

- Slijedom iznimne neizvjesnosti rasta cijene plina, a s ciljem pronalaženja rješenja za osiguranje opstojnosti proizvodnje, većina prerađivačke industrije u potrazi je za alternativnim rješenjem, kojim može zamijeniti plin kao glavni energent u procesu proizvodnje. Jedno od rješenja je prelazak na ekstralako loživo ulje. Prelazak na drugi izvor energije zahtijeva investicijska ulaganja u opremu za njegovu primjenu. Prelazak i korištenje novog izvora energije zahtijeva plamenike, spremnike i drugu opremu, ovisno o veličini i tehnološkoj opremljenosti, te taj trošak može dostići i 500.000 eura po tvrtki. S takvim izazovima suočena je i Saponia, ali izbora u ovoj energetski kriznoj situaciji nema. Obnovljivi izvori, u što i mi ulažemo znatna investicijska sredstva, još uvijek su nedostatnog kapaciteta da zamijene postojeće izvore energije.

Jesu li se poskupljenja unutar proizvodnje reflektirala na cijenu finalnog proizvoda?

- Saponia grupa je u prvih devet mjeseci 2022. godine ostvarila ukupni prihod od 582,3 milijuna kuna, što je rast od četiri posto u odnosu prema istom razdoblju prošle godine. Od početka godine pojačava se troškovni pritisak kroz rast cijena sirovina i ambalaže, energenata te daljnjim povećanjem prosječne brutoplaće zaposlenika. Za devet mjeseci troškovi materijala za proizvodnju proizvoda Saponije veći su 33 posto, a cijene energenata i goriva od početka godine više su 23 posto. U protekla tri mjeseca negativan utjecaj rasta cijena sirovina i energenata još je izraženiji, s obzirom na to da su one 42 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Kako bismo očuvali standard naših zaposlenika, nastavilo se s provođenjem politike povećanja prosječne brutoplaće zaposlenika. Navedena nepovoljna kretanja odrazila su se na pad profitabilnosti proizvoda te smo, u skladu s kretanjima cijena konkurencije u našim kategorijama na domaćem i izvoznim tržištima, korigirali prodajne cijene Saponije i na taj način djelomično kompenzirali troškovni udar. U uvjetima rastuće inflacije i pada životnog standarda naših potrošača odgovornim smatramo da znatno povećanje troškova djelomično nadoknadimo i iz vlastitih resursa.

Pred nama je i prelazak na euro. Očekujete li dobrobiti ili ipak vidite probleme?

- Hrvatska postaje dio jedinstvenog tržišta, pa se time otvaraju i brojne prilike za ulaganja. Osim što smanjuje troškove i ukida valutne rizike, otvaraju se veće prilike za domaće proizvode. Aktualna ekonomska, a primarno geopolitička, situacija zasjenila je prilike i prednosti prelaska s kune na euro i tek treba vidjeti koji će se efekti postići. Hrvatska ekonomija je i do sada bila izrazito vezana uz euro, dio smo Europe, članica EU-a i to je neizbježno. Trgujemo s europskim zemljama, dolaze nam turisti, izvozimo, uvozimo. Kao državi članici eurozone očekujemo da će i premije na rizik biti manje, što će olakšati potencijalno zaduživanje i otplatu duga.

Ostvarenje vizije

Zasigurno pratite i razvoj situacije oko Zakona o radu...

- Izmjene Zakona o radu potaknute su potrebnom usklađivanja s novim EU direktivama o transparentnim radnim uvjetima u EU-u, provedbi ciljeva zadanih Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. - 2026., ali i izmijenjenim uvjetima na domaćem tržištu rada. Primjedbe poslodavaca na predložene izmjene Zakona o radu odnose se uglavnom na predložena rješenja koja reguliraju rad na određeno vrijeme, s obzirom na to da se zbog nedovoljne fleksibilizacije radnih odnosa, osobito kod otkazivanja radnog odnosa, poslodavci koriste institutom ugovaranja rada na određeno vrijeme nešto više od prosjeka u EU-u. Međutim, očekujemo da će Sabor prihvatiti izmjene i dopune Zakona o radu prema tekstu koji je predložila Vlada RH.

Kako ocjenjujete prijedlog Vlade RH o uvođenju poreza na ekstraprofit?

- Fokusirani smo na izazove s kojima se zbog cijena energenata i sirovine nosi prerađivačka industrija. Mišljenja sam da takav porez obuhvaća i obeshrabruje one koji nisu "zarađivali" na krizi, nego su uspjeh temeljili na odličnom poslovnom planu, što bi u ovakvim prijedlozima zakona trebalo prepoznati i kroz javnu raspravu prilagoditi. Mnoge tvrtke prerađivačke industrije slijedom krize nalaze se u teškim poslovnim okolnostima, nepredvidljiva kretanja razine cijena energenata i sirovine velik su uteg opstanku industrije i to su naše goruće teme.

Unatoč svemu ušli ste u velike energetske investicije...

- Intenzitet promjena na globalnom ekonomskom planu nije usporio naše investicijske i razvojne planove. Digitalizacija i zelena transformacija i dalje su u vrhu prioriteta Saponije. Radovi na energetskom projektu, vrijednom 62 milijuna kuna, odvijaju se planiranim tempom, a u završnoj je fazi i proces implementacije SAP rješenja. Investicija u energetsku obnovu ugradnjom solarnih panela te energetsku obnovu šest proizvodnih pogona i sjedišta kompanije, sufinancirana s 20 milijuna kuna nepovratnih sredstava EU-a, pridonijet će ostvarenju vizije poslovanja, koja uključuje održivi razvoj s minimalnim utjecajem na okoliš. Naš osnovni zadatak je stvoriti ekonomski uspješnu, ekološki prihvatljivu i društveno odgovornu tvrtku. Stoga ovaj investicijski projekt ima višestruko značenje za Saponiju. Energetska obnova proizvodnih pogona dovest će do smanjenja buke i utroška energenata te znatnog poboljšanja radnih uvjeta za zaposlenike. U ovo izazovno vrijeme od posebnog značenja je prelazak na obnovljive izvore energije. O prelasku na solarnu energiju u Saponiji smo razmišljali već dosta dugo kako zbog smanjenja troška tako i zbog smanjenja negativnog učinka na okoliš. Briga o zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti jedan je od prioriteta Saponije. Kao takva, ugrađena je u sve razine poslovanja tvrtke, te se provodi primjenom načela održivog razvoja. Novi projekti za nastavak zelene tranzicije i modernizacije Saponije već su pripremljeni, kao i projekti za tehnološku transformaciju Saponije, samo čekamo natječaj na koji se možemo prijaviti.