Narodne obveznice duplo isplativije od štednje

Ako se ostvare najave ministra finanicija Slavka Linića o izdavanju državnih obveznica za građane, banke bi mogle pretrpjeti ozbiljan udarac. S obzirom da su kamatne stope na obveznice znatno više do onih na štednju, a rizik je podjednak, ulaganje u državne obveznice za građane bi bilo znatno isplativije od držanja novca u banci.

Svjetski dan štednje je iza nas, a hrvatski građani po svim statistikama izvrsni su štediše. Nedavno je izračunato da 70 posto naših građana štedi te da je prosječna štednja mjesečno oko 450 kuna. Ako vam se to čini nemogućim imajte na umu da se u štednju računaju stambena štednja, oročeni depoziti u bankama, uplate u treći mirovinski stup te niz ostalih oblika ulaganja. Ipak, ako računamo samo štednju na banci, najnoviji podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da je štednja na oročenim depozitima do kraja rujna narasla na 130,1 milijardu kuna. Od toga je 128 milijardi zaštićeno državim jamstvom, što znači da se radi o ulozima manjim od 400.000 kuna. Od početka godine oročena štednja narasla je za točno pet milijardi kuna. Kad se to usporedi s padom kredita od skoro 2,8 milijardi kuna od početka godine možemo zaključiti da su građani naše države uspjeli uštedjeti skoro 7,8 milijarde kuna. A upravo bi taj iznos ministar financija Slavko Linić mogao ponuditi građanima kroz narodnu obveznicu. Riječ je o obveznici koja će se prodavati građanima. Zasad je država prodavala dug bankama i mirovinskim fondovima na domaćem tržištu, ali prema svim najavama u 2013. i građani će dobiti priliku financirati državni dug. Italija je nedavno na 'domoljubnoj obveznici' ubrala 18 milijardi eura od svojih građana, a kako će proći Hrvatska vidjet ćemo iduće godine. Za početak ministar Linić obećao je da će građanima ponuditi iste uvjete kao i drugim ulagačima. Pošto se obveznica ove godine prodavala uz kupon od 6,375 posto možemo predvidjeti da će se kamata za građane također kretati iznad 6 posto. Kamata na štednju u ovom trenutku na oročene depozite iznose između 3 i 4 posto, ovisno o valuti i roku štednje. To znači da bi se kupnjom narodnih obveznica moglo zaraditi duplo više nego polaganjem novca na banku. Država obično izdaje obveznice uz fiksnu kamatu koja se isplaćuje svake godine, a glavnica se plaća po dospijeću. Ako bi uložili 10.000 kuna vezanu za euro u obveznicu to znači da bi, uz pretpostavljenu kuponsku kamatnu 6,375 svake godine dobili 637,5 kuna. Pretpostavimo da je obveznica izdana na 10 godina. Uz godišnju kamatu od 6,375 i uz mogućnost reinvestiranja po istim uvjetima, građanin bi u deset godina na 10.000 kuna zaradio dodatnih 8.550 kuna. Drugim riječima, novac bi se oplodio s oko 85 posto.

Kad bi isti iznos oročili u banci, prosječna kamata bila bi oko 3,5 posto. Pod uvjetom da novac uložite jednokratno, kao uostalom i u obveznicu, imali bi nakon deset godina 14.100 kuna. Novac bi se oplodio s 41 posto. Dakle, ulaganje u državne obveznice bilo bi mnogo isplativije nego u oročenu štednju.