Nakon konverzije kredita 22.000 dužnika ima veće rate

Konverzija kredita u eurske pokazala je da će manje rate dobiti 33.000 ljudi, odnosno 60 posto dužnika u švicarskim francima. Preostalih 40 posto su gubitnici, pišu 24sata

Naime, rata kredita je za 22.000 ljudi porasla nakon konverzije. Radi se, prvenstveno, o onima koji su uzimali kredite s povlaštenom kamatom, kao i onima koji su kredite podizali do 2005.

Tada je razlika između eura i franka bila znatno veća, pa im sada to dolazi na naplatu, pišu 24 sata.

Ministar financija Boris Lalovac danas će se sastati s Udrugom Franak, kao i s guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem. Očekuje se da će HNB slati inspekciju u banke kako bi proučili iznose kamatnih stopa za eurske kredite.

Konverzije kredita nije transparentna ni sukladna zakonu

Udruga kreditnih dužnika (Kreda) u utorak je upozorila da se konverzija CHF kredita u eurske ne provodi transparentno, niti prema izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju.

Nakon brojnih javljanja dužnika po primitku prijedloga izračuna konverzije, kako navode iz Krede, utvrdili su niz nepravilnosti kod njezina provođenja. Kao prvi i najveći problem navode nemogućnost provjere kretanja kamatnih stopa na eurske kredite.

'Prije donošenja ovog Zakona, bilo je rečeno kako će se podaci objaviti i da Ministarstvo financija raspolaže s ovim podacima, kao i Hrvatska narodna banka. Nakon dopisa upućenog HNB-u, uslijedio je odgovor kako oni ne raspolažu takvim podacima, već isključivo s onima od 2011. godine nadalje. Nasuprot tome, HNB je u svom priopćenju od 21. siječnja ove godine na trećoj stranici navela usporedbu prosječnih kamatnih stopa na kredite u kunama, eurima i francima, a s druge strane sada izjavljuju kako tim podacima ne raspolažu', poručuju iz te udruge.

Iz Krede ukazuju i na manipulaciju kamatnim stopama, i to na primjeru Hypo banke koja po svom nahođenju šalje izračune konverzije primjenom različitih kamatnih stopa na kredite u euru. Jednima se primjenjuju kamate od 6,10 do 6,60 posto, a drugima od 6,90 do 8,40 posto.

Udruga Franak: Ne treba se bojati potpisati aneks o konverziji CHF kredita

Udruga Franak u utorak je priopćila da je Ustavni sud potvrdio kako nije moguće anekse ugovora vezane uz konverziju CHF kredita u eurske poništavati retroaktivno, a koordinator Udruge Franak Goran Aleksić ističe da to znači da se više nitko ne treba bojati potpisivati anekse ugovora. 'Ova odluka Ustavnog suda znači da se više nitko ne treba bojati potpisivati anekse ugovora. Ima još nekih spornih odredbi koje ćemo nastojati izbaciti, ali aneksi vrijede i nitko neće moći biti tužen za stjecanje bez osnove', kazao je Aleksić. Iz odluke Ustavnog suda o odbijanju suspenzije zakona o konverziji, objavljene na web stranicama toga suda, Udruga Franak ističe kao najvažniji dio onaj u kojem je 'decidirano napisano da anekse ugovora potpisane na temelju prihvata konverzije neće biti moguće poništavati retroaktivno'.
Kod primjene kamatnih stopa nakon konverzije, vidljivo je da Hypo banka primjenjuje navedene stope dok u isto vrijeme danas u ponudi ima stambene kredite u euru s kamatnom stopom od 5,60 posto, ističu iz Krede.

Za razliku od Hypo banke, Erste banka primjenjuje promjenjivu kamatnu stopu na kredite koji su imali fiksnu kamatnu stopu na CHF kod konverzije na euro, čime također krši Zakon, napominju iz Krede.

Zaračunati troškovi javnog bilježnika, ali nije jasno tko ih plaća

U aneksima ugovora, na što je ministar financija Boris Lalovac ukazao, banke stavljaju 'osiguranje' kako će u slučaju rušenja Zakona na Ustavnom sudu aneksi postati ništetnim, odnosno bit će stavljeni van snage te slijedi povratak na izvorni ugovor, što je neprihvatljivo, poručuju iz Krede.

Upozoravaju i da se unatoč odredbama zakona da se popratni troškovi konverzije kredita ne smiju zaračunavati korisniku kredita, u tekstu aneksa ugovora od njih se zahtijeva solemnizacija kod javnog bilježnika, za koju nije navedeno tko snosi trošak. Riječ je o dodatnim troškovima između 1.000 i 3.000 kuna.

U tekstu aneksa, kažu, navedena su i druga brojna 'odricanja' ili 'izjave o prihvaćanju' raznih klauzula, kojima se osporava dužnicima ostvarenje prava, bilo pregovorima ili putem suda, odnosno očigledno se krši Zakon koji navodi da se dužniku ne smiju derogirati nikakva daljnja prava.

U aneksima, navode iz Krede, banka nameće i unaprijed definiranu kamatnu stopu koja je formirana kao npr. 6-mjesečni EURIBOR uvećan za fiksnu maržu banke.

Sadašnja vrijednost 6 mjesečnog EURIBOR-a je 0,006 posto, napominju, što znači da će najavljivani rast kamatnih stopa na svjetskoj razini rezultirati snažnim povećanjem i kamatnih stopa na sve kredite uvezane uz valutnu klauzulu EUR.

'Banke su prilikom odobravanja kredita formirale kamatne stope na temelju kamata na oročene depozite jer su krediti odobravani iz štednje u kunama, eurima ili u kunama s valutnom klauzulom u eurima, što je moguće pratiti prema kretanju kamatnih stopa na CHF kredite i kamata na oročene depozite', stoji u priopćenju.

Izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju krajem 2013. godine, kada je uvedena fiksna kamata od 3,23 posto, banke su iskoristile priliku i zatečenu kamatnu stopu jednostrano odredile kao u CHFLIBOR ili EURIBOR uvećano za maržu, i to u trenutku kada su obje kamatne stope došle na povijesni minimum, upozoravaju.

'Ostali hipotekarni krediti nisu imali smanjenje kamatne stope iako se EU direktiva 2014/17/EU odnosi na sve kredite osigurane nekretninom bez obzira na svrhu kredita, ugovore o refinanciranju ili druge. Na ovo sve je ukazano bivšem ministru financija Liniću, koji je preko toga tako olako prešao i napravio dugoročnu štetu svim dužnicima. Sada se može unaprijed reći kako će šteta za dužnike koji naprave konverziju biti još veća', kaže se u priopćenju.