Najveći domaći tekstilac AquafilCRO u Hrvatskoj nikada nije prodao ni gram svojih proizvoda

AquafilCRO najveća je tekstilna tvrtka u Hrvatskoj. Prema Fininim podacima za 2021., prihod te tvrtke iz Oroslavja u Hrvatskome zagorju tvorio je 15 posto od ukupnih prihoda svih 346 poduzetnika koji proizvode tekstil u Hrvatskoj. Unatoč tomu za AquafilCRO rijetko se čuje u široj javnosti. Da tvrtka posljednjih godina redovito ne dobiva nagrade poput ‘Zlatnoga ključa‘ za najboljeg srednjeg izvoznika ili ‘Zlatne kune‘ za najuspješnije veliko trgovačko društvo u Krapinsko-zagorskoj županiji, u medijima se vjerojatno ne bi ni spominjala.

Najveća tekstilna tvrtka u Hrvatskoj nije beznačajna ni unutar talijanske grupacije Aquafil koja diljem svijeta ima ukupno dvadeset proizvodnih lokacija, od Slovenije (gdje ima čak četiri tvornice) do Tokija, Čilea i Kalifornije. Prošle godine ostvarila je prihod od 684,1 milijun eura, u čemu je AquafilCRO sudjelovao s 49,3 milijuna eura. Prema ostvarenim prihodima i dobiti prošla je godina, inače, bila rekordna i za oroslavsku tvrtku i za cijelu grupu, kojoj su prihodi porasli za dvadeset posto. Kad su u Trentu, gdje je Aquafilovo sjedište, zbrojili lanjske rezultate poslovanja, tvrtkin predsjednik i glavni izvršni direktor Giulio Bonazzi slavodobitno je izjavio:

– U 2022. ostvarili smo rekordne rezultate. Požnjeli smo plodove dugotrajnog rada koji je potvrdio Aquafilovu otpornost i vodstvo, čak i u složenom kontekstu. Aquafilove strateške odluke donesene prije mnogo godina pokazale su se ključnima. Geografska diverzifikacija omogućila je iskorištavanje važnih tržišnih prilika u nekim regijama ublaživši moguće manje povoljne rezultate u drugim područjima. Ulaganja u istraživanje i razvoj proširila su asortiman održivih proizvoda omogućivši Aquafilu da postane mjerilo za tržište i rješenje koje bi svi željeli ponoviti (…) Želim naglasiti da sljedeće tri godine gledamo s optimizmom te očekujemo i rast u svim svojim poslovima na globalnoj razini.

Rezultati poslovanja za prvo ovogodišnje polugodište, međutim, pokazali su da je optimizam glede poslovanja grupacije u sljedeće tri godine bio, blago rečeno, preuranjen. Grupa je, naime, polugodište završila s padom prihoda od 11,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje te je zaronila u gubitak od četiri milijuna eura, nasuprot dobiti od gotovo 18 milijuna eura u prvome lanjskom polugodištu.

– Prvu polovinu godine obilježila je velika volatilnost. Referentni kontekst bio je izazovniji od očekivanoga. U regiji EMEA znatno je usporilo krajnje tržište, što je utjecalo na prodane količine Grupe. Štoviše, visoka jedinična vrijednost zaliha uskladištenih u prethodnoj godini zajedno sa snažnim smanjenjem cijena sirovina izazvala je privremen, ali znatan pad marži – morao je konstatirati Bonazzi u polugodišnjem izvještaju o poslovanju Grupe.

Sve što vrijedi za Grupu Aquafill, vrijedi i za AquafilCRO. Nakon pada prihoda za dvadesetak posto u pandemijskoj 2020. godini, iduće se godine oroslavska tvrtka vratila na pretpandemijsku razinu, a onda je 2022. ostvarila i snažan rast prihoda (od 33 posto) te skok dobiti od 167 posto, na 2,23 milijuna eura. Međutim, taj financijski rezultat nije proizišao iz rasta proizvedenih i prodanih količina (naprotiv, proizvodnja je količinski bila manja šest posto nego godinu prije iako je miks proizvoda bio povoljniji), nego iz povećanja zaliha i njihova vrednovanja, čija se vrijednost lani gotovo udvostručila.

– Nakon korone smo, bez nekih opravdanih i racionalnih razloga, naivno pretpostavili da će se sve vratiti u normalu i da ćemo se ponovno posvetiti poslovanju u stilu business as usual. Međutim, svatko tko je na trenutak ​skinuo ​ružičaste naočale, mogao je vidjeti da je u svijetu mnogo više novih izazova koji utječu na sve nas, ma gdje bili. Problemi u kineskom gospodarstvu, prekidanje logističkih lanaca, energetska kriza, rat u Ukrajini i uza sve to, kao šlag na tortu, inflacija, na koju smo bili posve zaboravili. Tržišta su na sve to reagirala manje ili više racionalno, ali u skladu sa svojim zakonima potražnje i ponude. S jedne strane, kad je u pitanju dobava s Dalekog istoka, poduzeća su počela kupovati više nego što je im bilo potrebno, poštujući rokove dobave. Divljanje cijena sirovima pridonijelo je pak gomilanju zaliha, jer ono što se ne kupi danas, sutra će biti skuplje. Bilo je samo pitanje dana kad će se krug prekinuti. U inflacijskoj utrci vrlo je, vrlo malo pobjednika – objašnjava nam uzroke rasta zaliha Saša Muminović, predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor AquafilCRO-a, ujedno član Uprave tvrtke AquafilSLO, za kojeg još treba reći i da je predsjednik SLO-CRO poslovnoga kluba.

Cijeli članak možete pročitati u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.