Najpovoljnija rata kredita za studij 1000 kuna mjesečno

Više od 4000 stipendija, od kojih oko 800 za studije u inozemstvu, predstavljeno je na najvećem godišnjem, petom po redu Sajmu stipendija, koji je u srijedu u organizaciji Instituta za razvoj obrazovanja otvorio državni tajnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Dražen Vikić-Topić.

Jednodnevni sajam u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu posjetilo je više tisuća maturanata i studenata. Među stipendijama četrdesetak hrvatskih i inozemnih institucija najveće zanimanje pobudila je ponuda za studij u Japanu, ali i Americi i Engleskoj, koje ujedno vode visinom školarina.

Unatoč većim očekivanjima organizatora, na sajmu su mogućnosti kreditiranja školarina ponudile samo dvije banke, koje su posjetitelji »na prvu« doživjeli kao slamku spasa. Međutim, brzo su je pustili zbog nepovoljnih kamata. Splitska banka na svom je štandu predstavila mogućnost pokrivanja troškova studiranja do 25.000 eura na šest godina, odnosno trošak upisa do 5000 eura na pet godina, uz kamatu od 7,48 posto. Povoljniju je varijantu ponudila Erste banka, s kamatom od 5,60 posto. Prihvaćanjem te ponude, student koji za troškove studija podiže kredit od 10.000 eura na sedam godina, mjesečno je dužan podmirivati trošak od 144 eura. Ako je riječ o višem iznosu, primjerice za doktorski studij u inozemstvu, za koji polaznik podiže kredit od 40.000 eura na sedam godina, mjesečna rata iznosi 576 eura.

»Činjenica je da banke danas ne nude povoljne varijante za školarine. Kamate su nerealno visoke«, komentirala je djelatnica banke, koja je željela ostati anonimna. Osim kredita za školarinu, banke nude (po još nepovoljnijoj kamatnoj stopi) kredite za džeparac tijekom studija u inozemstvu te potrošačke kredite za, primjerice, kupnju laptopa. Kamata u tom slučaju raste do 8,5 posto, a dodjeljuje se bez jamaca. U slučaju kredita za školarinu, studentu je potreban kreditno sposobni sudužnik. »Naravno da mi je želja otići studirati vani. Banke ne nude povoljna rješenja, pa ostaje jedino lov na stipendiju«, kaže Milena Hopačić, studentica iz Rijeke.

Znanost mora biti bez poreza
Thomas Farnell iz Instituta za razvoj obrazovanja potvrdio nam je da je Institut pokrenuo prijedlog postupka za promjenu Pravilnika o porezu na dohodak, zbog činjenice da se zbog postojećeg propisa sve stipendije u Hrvatskoj iznad 1600 kuna - oporezuju. Institut je dobio podršku Rektorskoga zbora i Ministarstva obrazovanja. »Vodili smo više pregovora u Ministarstvu obrazovanja i načelno smo se složili da je potrebno mijenjati porezni sustav vezan uz znanost, no konkretnih pomaka nakon toga nije bilo«, priznaje rektor Sveučilišta Aleksa Bjeliš.