Najpopularnija hrvatska destinacija na globalnoj party sceni trudi se isto doseći i u drugim vrstama turizma

U ovoj godini najavljeno je i financiranje prioritetnog projekta Poduzetničkog inkubatora čija se vrijednost procjenjuje na 23 milijuna kuna, a novac bi se trebao osigurati kroz fondove Europske unije

Posljednjih petnaestak godina grad Novalja i “hrvatska Ibiza”, obližnja plaža Zrće, postali su sinonimima zabavnog dijela hrvatske turističke ponude. Rezultati takva pozicioniranja nisu izostali, pa je analiza ostvarenja proračuna hrvatskih lokalnih jedinica koju je 2014. godine proveo Institut za javne financije pokazala da je Novalja te godine imala najviši proračun u Hrvatskoj po glavi stanovnika. Svake sljedeće godine se pri spomenu novljanskog proračuna i dalje u prvi plan isticala njegova stabilnost kao i velik broj predviđenih projekata koji će se tim novcem realizirati.

Mamac za strance

Prosperitet bi trebao biti zajamčen i u budućnosti, ako je suditi po broju gostiju, njihovih i dolazaka i noćenja koji rastu iz godine u godinu. Prema podacima Turističke zajednice Novalja, u 2016. godini je zabilježeno 221.937 dolazaka turista ili 5,4 posto više nego godinu ranije te 1.439 483 ili 4,9 posto više noćenja. Novalja je primarno iznimno atraktivna destinacija za strane goste, što potvrđuje razlika u dolascima domaćih i stranih gostiju – nešto više od 12 tisuća gostiju iz Hrvatske u prošloj sezoni, u odnosu na više od 200 tisuća stranih gostiju u istom razdoblju. Situacija je identična i kod noćenja - 73 036 noćenja prošle su godine ostvarili domaći gosti u odnosu na 1,366 447 noćenja stranih gostiju. Hideout, Hard Island, Fresh Island, novopokrenuti Black Sheep, Sonus, Spring Break te brojni drugi festivali Novalju su upisali na listu vodećih svjetskih festivalskih destinacija, što je za posljedicu imalo ukupni rast broja domaćih turista u 2016. za 8,4 posto te njihovih noćenja 7,3 posto, dok su strani gosti svoje dolaske povećali za 5,3 i noćenja za 4,7 posto u odnosu na prošlu godinu.

Siguran grad

No, ubrzani razvoj turizma doveo je do zamjetnog nesklada ponude za obiteljske i tzv. “party” goste te je svojevremeno djelovalo kao da će Novalja zaista izgubiti onu polovicu gostiju koja na otok Pag ne dolazi isključivo zbog zabave. Ipak, problemima nastalima uslijed turističkog booma gradske su vlasti spremno doskočile s nekoliko rješenja, kao što je generalno podizanje razine reda i sigurnosti u destinaciji te uvođenje turističkog bontona, smanjenje buke na Zrću i projekt “Novalja – siguran grad 2014-2020“, ujedno i dobitnik međunarodnog priznanja za najbolji projekt sigurnosti u lokalnoj zajednici. Sređeni su i problemi s taksistima - regulirane su dozvole i cijena prijevoza, dok je ekspanzija butik i hotela s više od tri zvjezdice razinu i kvalitetu smještaja na novljanskom području podigla na višu razinu. Dio je to preokreta u razvoju turizma i sve veće usmjerenosti na ekološki i održiv suživot ugostitelja, hotelijera, privatnih iznajmljivača, različitih profila gostiju i domaćeg stanovništva.

U kontekstu transformacije Novalje u zabavni, kulturnu i održivu destinaciju, gradonačelnik Anto Dabo nerijetko ističe i da će se grad u budućim projektima sve više otvarati prema financiranju iz fondova Europske unije, odakle je u ovoj godini najavljeno i financiranje projekta Poduzetničkog inkubatora čija se vrijednost procjenjuje na 23 milijuna kuna.

Uz to, kao ključne investicije navode se i sanacija odlagališta Caska u vrijednosti oko 3 milijuna kuna, zatim izgradnja Kulturnog centra, proširenje dječjeg vrtića te dovršenje četvrte faza projekta lunjskih maslinika. Potonji, usmjeren na održivost i zaštitu ovog specifičnog područja uz njegovu turističku, edukativnu te poljoprivrednu valorizaciju, predstavlja i značajan doprinos u formiranju stabilnog identiteta Novalje.

Trgovina i turizam dominiraju

Što se trenutne gospodarske slike tiče, nekoć temeljne djelatnosti poljoprivrede, stočarstva i ribarstva su uslijed razvoja trgovine i turizma pale u drugi plan, ali i dalje posjeduju značajan potencijal za razvoj. Poljoprivredna tradicija i dostupnost kvalitetne hrane dobra su podloga za razvoj seoskog turizma – tim više što brendiranih otočnih proizvoda, kao što su paška janjetina i paški sir, ne manjka.

Prema podacima Bisnodea, u Novalji danas posluju 632 poslovna subjekata, od kojih je njih 155 ili 24,5 posto predalo godišnje financijsko izvješće u javni registar za 2015. Oni su ostvarili 378 milijuna kuna prihoda i zabilježili kumulativnu neto dobit od 26,6 milijuna kuna. U 2015. godini zapošljavali su 744 osobe, što predstavlja prosjek od 4,8 zaposlenika po poduzeću. Izvezli su roba i usluga u vrijednosti od 53 milijuna kuna, a prema dostupnim podacima je vidljivo i da su te iste godine investirali ukupno 35,4 milijuna kuna.

Analizirana poduzeća su sa 18,9 posto udjela sudjelovala u ukupnom županijskom izvozu, dok su njihove investicije činile 18,9 posto svih investicija na županijskoj razini.