Na području Promine prva solarna elektrana u Hrvatskoj

Znanstveni turizam, pa još na Promini! Zvuči gotovo nevjerojatno, ali je, na sreću, moguće i realno. Na području općine Promine, na tzv. Prominskoj ploči, sjeveroistočno od Tribunja, gradit će se prva hrvatska solarna elektrana za što je u općinskom prostornom planu rezervirano 260 hektara zemljišta na kojem se prvotno predlagala gradnja pretovarne stanice za otpad. Prvu solarnu elektranu planira graditi zagrebački Nexus investicijski fond, čiji su predstavnici Miha Jager i Marko Mahek ovih dana u Promini i Šibeniku predstavili projekt solarne elektrane nazvan »Solar Steam 50«. Riječ je o visokotemperaturnoj termoelektrani s paraboličnim kolektorima ukupne instalirane snage 50 megavati. Elektrana bi se prostirala na 650.000 metara četvornih, od čega bi na površinu tzv. ogledala otpadalo 65.000 metara.

Solarna elektrana gradila bi se u tri faze s rokom završetka od pet do sedam godina. Očekivana godišnja proizvodnja je 110 do 130 GWh, a očekivana ušteda ugljičnog dioksida je 940 grama. Vrijednost uštede iznosi između 1,8 i 3,7 milijuna eura godišnje. U Nexusu kažu da bi gradnja tog solarnog parka koštala više od 80 milijuna eura, a elektrana bi otvorila 25 do 50 radnih mjesta. Tijekom gradnje angažiralo bi se tristotinjak radnika. Sve u svemu, velika razvojna šansa smiješi se tom nerazvijenom području koje je stanovništvo unatrag pola stoljeća kontinuirano napuštalo.

Prominski načelnik Pavao Cota za jednog leta zrakoplovom iznad španjolske pokrajine Andasol ugledao je veliku solarnu elektranu koja mu se u prvi trenutak učinila poput jezera u kojem se zrcalila voda. Odmah mu je sinula ideja da se takvo što može realizirati u prominskome kraju. Promina je, naime, svojom konfiguracijom i brojem sunčanih dana najidealnija lokacija u Hrvatskoj za takav alternativni izvor energije, zaključio je Cota. Vrlo brzo se krenulo u razradu ideje, a potom i u izradu projekta koji je trenutačno, kako je to istaknuo u Šibeniku Matrko Mahek, član Uprave Nexusa, spreman za prezentaciju u Ministarstvu gospodarstva.

Načelnik Cota, koji nam je na terenu pokazao plato na kojem bi se trebala graditi solarna termoelektrana, vjeruje kako općina Promina, iako je siromašna, može iznijeti jedan tako veliki projekt. Na području Promine očuvala se, naime, metaloprerađivačka industrija, a postoji i ljudski potencijal i znanje akumulirano u proizvodnji električne energije. Naime, jedno od najstarijih postrojenja na svijetu je obližnja HE Miljacka na Krki. Solarna elektrana odlično bi se nadopunjavala s hidroelektranama na Krki koje u ljetnim mjesecima proizvode minimalne količine struje. Na primjer, HE Miljacka zimi proizvodi 18 megavati struje, a u ljetnim mjesecima svega 1,5 megavata.

Sve hidroelektrane na Krki zajedno proizvode 50 megavata struje, koliko bi proizvodila i jedna solarna elektrana koja bi se tako nadopunjavala na hidropotencijal toga kršnoga kraja. Posebnost solarne elektrane kakva bi se gradila na Prominskoj ploči je mogućnost uskladištenja stvorene energije u tzv. granulatnim blokovima, gdje se ona može zadržati osam sati i trošiti kada je proizvodnja manja. Prominsko područje ima skoro šest mjeseci sušnog razdoblja, što s jedne strane predstavlja elementarnu vremensku nepogodu, a s druge strane pogodnost koja bi se novom tehnologijom mogla iskoristiti u novi proizvod. Vrlo važnim načelnik Cota smatra činjenicu što će se s tim projektom očistiti od mina veliko područje te zaposliti domicilno stanovništvo.

Šibenski poduzetnik Gordan Baraka smatra da je taj novi tehnološki projekt sjajna prilika za svestraniji razvoj cijele županije, a s gradnjom solarne elektrane i Hrvatska bi postala izvoznik čiste energije. Nije nebitno ni to što bi se s tim projektom moglo zakoračiti u tzv. znanstveni turizam. To što 85 posto postrojenja može biti proizvedeno od domaćeg materijala i što bi projekt gotovo u cijelosti bio plod domaće pameti i znanja, Baraka vidi veliku pogodnost za tehnološki iskorak. Područje Promine, inače, ima veliki energetski potencijal u vodi, vjetru i suncu. Uz to, Promina ima očuvani okoliš i prostor koji nikada nije bio agro iskoristiv jer je riječ o krškom području. Solarne ćelije ne bi narušavale prirodni krajobraz jer bi se zapravo vidjele samo iz zraka i tada bi stvarale izgled površine jezera.

Republika Hrvatska trenutačno ima mali udio potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, ali se uvelike radi na gradnji novih kapaciteta, posebice vjetroparkova koji će za koju godinu rezultirati značajnim participiranjem u novim kilovatima struje proizvedenim iz alternativnih izvora. Grad Šibenik trenutačno je vodeći u proizvodnji struje iz vjetra, a ako se realizira projekt solarnog parka, Šibensko-kninska županija postat će lider u proizvodnji alternativne energije u ovom dijelu Europe, smatra Gordan Baraka.

Proizvodnja energije u solarnim elektranama veliki je doprinos smanjenju štetnih tvari u atmosferu. Stručnjaci su izračunali da se za svaki kWh sunčane energije uštedi 940 grama ugljičnog dioksida. Upravo zbog takvih karakteristika, taj je izvor energije prepoznat globalno pa ne čudi što su ubrzo krenula velika ulaganja u taj obnovljivi izvor, posebice u ekvatorijalnom pojasu te u Americi. Stručnjaci iz Nexusa su naveli kako solarna elektrana kakvu bi oni gradili na Promini ne proizvodi ugljični dioksid, odnosno ona bi godišnje uštedjela i do 93.000 tona ugljičnog dioksida, što dokazuje znatan učinak na reduciranje emisija stakleničkih plinova. Tehnologija koja će se primijeniti, ističu, temelji se na postrojenju visokotemperaturnih paraboličkih solarnih kolektora koji preko klasičnog parnog Rankinova kruga s ekspanzijskom parnom turbinom i električnim generatorom proizvodi čistu električnu energiju. Potrebna toplinska energija za proizvodnju pare, koja inače pokreće turbine, dobiva se iz sustava paraboličnih sunčanih kolektora koji u fokusnoj točki skupljaju sunčane zrake i tako griju medij za prijenos topline do parnoga kruga. Električni generator, pričvršćen na ekspanzijsku turbinu, konstantno proizvodi električnu energiju sve dok su kolektori osunčani, te je na kraju pušta u državnu elektroenergetsku mrežu.

Stručnjaci su ustvrdili da područje Šibensko-kninske županije udovoljava osnovnim preduvjetima dovoljne osunčanosti (broj sunčanih sati i jačina zračenja). Mikrolokacija na području Promine odabrana je na temelju podataka o sunčanom zračenju (mjereno na horizontalnu ploču) koji za tu lokaciju iznosi od 5000 do 5500 MJ po metru četvornom. Po količini sunčanog zračenja (insolacija) ta lokacija osigurava dostatnu osunčanost za rentabilno poslovanje na dugi rok.