Na jednog umirovljenika 1,23 radnika

Iako je, kad je riječ o omjeru broja umirovljenika i zaposlenih, pala na najniže grane u povijesti, Hrvatska će idućih mjeseci vjerojatno potonuti još i dublje. Trenutačan matematički odnos onih koji rade i uplaćuju doprinose - osiguranika - te onih koji dobivaju mirovine - korisnika - iznosi 1 prema 1,23 i najniži je od kada postoje statistike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). To je crni vrhunac negativnog trenda koji traje već dvije godine i kojemu se kraja još ne vidi jer će broj umirovljenika rasti prema uobičajenoj stopi od dva posto godišnje, ali broj onih koji rade još će se neko vrijeme smanjivati. Prije točno godinu dana, u siječnju 2010., za jednog umirovljenika radilo je 1,28 zaposlenika, a prije dvije godine - početkom 2009. - taj je omjer iznosio 1 prema 1,38. Pad sa 1,38 na 1,23 zaposlenika po jednom umirovljenika u samo dvije godine, cijena je koju gospodarska kriza naplatila mirovinskom sustavu.

Tako loš omjer osiguranika i korisnika mirovina, kao što je sada, Hrvatska nije zabilježila ni u prošlom ekonomski kriznom razdoblju - početkom novog milenija. Naime, 2001. i 2002. omjer zaposlenih i umirovljenika kretao se na razini 1 prema 1,36 ili 1,37. - Hrvatski problem nije toliko u broju umirovljenika, koliko u broju zaposlenih - objašnjava dr. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije (IJF) u Zagrebu. Broj zaposlenih prošle je godine smanjen za pet posto, a ako uskoro i dođe do gospodarskog oporavka, zaposlenost se neće odmah povećavati. “Može se čak dogoditi da bilježimo gospodarski rast, a da se zaposlenost ne povećava”, upozorava Bejaković. Uobičajeno je, dodaje, da se povećanje zaposlenosti događa tek tri do šest mjeseci nakon izlaska iz krize. Početkom ove godine prosječna mirovina ponovno iznosi manje od 40 posto prosječne plaće - 38,76 posto, odnosno 2.164 kune. Prije godinu dana mirovina je pokrivala 40,4 posto prosječne plaće, početkom 2009. godine 39,3 posto, a početkom 2008. te 2007. bila je tek nešto viša nego sad - iznosila je 38,92, odnosno 39 posto prosječne plaće. U razvijenim europskim zemljama prosječne mirovine iznose 50 do 60 posto prosječne plaće. No u tim državama, napominje Bejaković, ljudi mnogo duže rade.