Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Svi 2019

Može li nam kišno vrijeme uništiti turističku sezonu?

Izvor: www.index.hr · Autor: M.P.Š, M.R.  

Može li nam kišno vrijeme uništiti turističku sezonu?

HRVATSKA je izuzetno ovisna o turizmu, a naš turizam se i dalje temelji na suncu i moru odnosno na - lijepom vremenu. S obzirom na to da smo već u drugoj polovici svibnja, a vrijeme više podsjeća na jesen nego na ljeto, zanimalo nas je kako to utječe na razvoj turističke sezone.

Fain: "Ružno vrijeme u svibnju utjecalo je na booking"

Predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Tomislav Fain kratko nam je prokomentirao kako je vrijeme u svibnju utjecalo na turističke brojke te hoće li se odraziti i na sezonu.

"Ružno vrijeme u svibnju je utjecalo na booking jer bismo ostvarili veći plus, ovako smo gledajući od siječnja do sad imali porast u dolascima od 4 posto i u noćenjima jedan posto u odnosu na 2018., a da nije ovako loše vrijeme u svibnju, sigurno bismo imali veći porast. Dosta ovih ljudi koji dolaze za vikend na more, sad nisu došli upravo zbog vremena. No to ne bi trebalo utjecati na sezonu, odnosno na brojke za srpanj i kolovoz", rekao je za Index Tomislav Fain.

Krešić: "Loše vremenske prilike mogu biti dobar test kvalitete destinacijskog menadžmenta"

Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam, za Index je rekao da loše vrijeme u svibnju sigurno neće pozitivno utjecati na turističku predsezonu, ali da to ne mora značiti ni da će imati negativan utjecaj.

"Sve ovisi o tome koliko su se destinacije dobro spremile za nadolazeću sezonu, koliko su diversificirale svoj turistički proizvod, odnosno koliko su obogatile ponudu dodatnih turističkih proizvoda i usluga. Loše vremenske prilike mogu biti dobar test kvalitete destinacijskog menadžmenta jer bi destinacije koje žele biti konkurentne na turističkom tržištu, trebale biti u mogućnosti turistima ponuditi sadržajan i smislen boravak i u slučaju lošeg vremena, kada nije moguće uživanje u moru i suncu", rekao je Krešić za Index.

"S obzirom na to da sve ozbiljnije destinacije na Jadranu već godinama rade na razvoju novih i unaprjeđenju kvalitete postojećih turističkih proizvoda, ne očekujem da će loši vremenski uvjeti u svibnju imati značajan utjecaj na turističku sezonu", ustvrdio je Krešić.

Koliki je značaj turizma za hrvatsku ekonomiju?

Kolika je ovisnost hrvatske ekonomije o turizmu, može se vidjeti iz satelitskog računa turizma koji je u siječnju objavio Državni zavod za statistiku, a temelji se na podacima za 2016. godinu.

(Satelitski račun turizma pruža detaljan statistički pregled ekonomskog doprinosa turističkog sektora, proizveden u sklopu Sustava nacionalnih računa, u skladu s definicijama iz Uredbe (EU) br. 549/2013 o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa.)

Prema tim podacima, izravni BDP od turizma 2016. godine iznosio je 40,04 milijarde kuna te je njegov udio u ukupnom BDP-u 11,4 posto.

Izravna bruto dodana vrijednost turizma iznosila je 31,7 milijardi kuna, što je 10,9% ukupne bruto dodane vrijednosti (BDV).

Vrijednost turističke potrošnje u 2016. iznosila je 78,6 milijardi kuna. Od tog iznosa je potrošnja stranih turista iznosila 66,4 milijarde kuna, potrošnja domaćih turista 10,5 milijardi kuna, dok su ostale sastavnice turističke potrošnje iznosile 1,7 milijardi kuna.

Turizam ima daleko veći značaj za ekonomiju nego u Španjolskoj, Portugalu ili Italiji

U usporedbi s drugim zemljama, vidljivo je da turizam u hrvatskoj ekonomiji ima daleko veći značaj, čak i u odnosu na naglašeno turističke zemlje poput Španjolske, Portugala ili Italije.

Tako, primjerice, doprinos turizma BDV-u u Italiji iznosi 6 posto, u Španjolskoj 6,6 posto, a u Portugalu 6,7 posto.

Osim o značaju turizma, te brojke govore i o slabosti ostatka hrvatske ekonomije jer, primjerice, hrvatski BDV od turizma iznosi 4,2 milijarde eura, a austrijski 18,7 milijardi eura. Istovremeno je to u Hrvatskoj 10,9 posto BDV-a, a u Austriji samo 3,3 posto.

Loše vrijeme vjerojatno neće uništiti sezonu, ali Hrvatska ipak ima problem s turizmom

Iako prema riječima stručnjaka loše vrijeme ne bi trebalo značajnije utjecati na špicu turističke sezone, Hrvatska očito još uvijek ima problema s kvalitetom turističke ponude. Uz to, kako pokazuju brojke, utjecaj turizma na ekonomiju je prevelik, što je prvenstveno rezultat slabosti ostalih gospodarskih resora.


Komentari članka

Vezani članci

Turizam nam ozbiljno posustaje u utrci s Mediteranom. Već treću godinu zaredom padaju realni prihodi

15.04.2026.

U odnosu na predpandemijsku 2019. Hrvatska realno ostvaruje oko petinu manje prihoda, pogoršanje je ubrzano, dok cijenama gotovo dosežemo prosjek EU-a

MMF blago snizio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva, očekuje veću inflaciju

15.04.2026.

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,6 posto, nešto slabije no što su pokazivale dosadašnje prognoze, objavio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF), dok bi manjak u bilanci plaćanja trebao biti znatno veći.

Ne prodaje se više smještaj nego doživljaj – kreativne industrije mijenjaju turizam Istre

15.04.2026.

Marijana Dabo Percan predsjednica je Strukovne grupe kulturno-kreativnih industrija Kreativna Istra pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Pula, gdje aktivno djeluje na jačanju vidljivosti i gospodarske uloge sektora. Fokus njezina djelova

Uskrsna tradicija, sunce i toplo vrijeme: Predsezona u Dubrovniku i Splitu

10.04.2026.

Uskrs označava službeni početak turističke predsezone u Dubrovniku. Ljetni red letenja uveden je prošlog vikenda u Zračnoj luci "Ruđer Bošković", a Stradun je danas bio pun posjetitelja iz svih krajeva svijeta. Najave za ljeto su odlične, pa ipak, promatr

Produženi uskrsni vikend u Hrvatskoj donio više od 411.000 noćenja

10.04.2026.

Tijekom produženog uskrsnog vikenda u Hrvatskoj je ostvareno 121 500 turističkih dolazaka i 411 200 noćenja, pokazuju najnoviji podaci sustava e-visitor. Podaci za današnji dan još se obrađuju, no zanimljivo je da smo i bez uključenog ponedjeljka nadmašil

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke