Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Velj 2019

Moramo se udružiti, država može poticati, ali ne i prodavati mandarine

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Renata Dragović  

Moramo se udružiti, država može poticati, ali ne i prodavati mandarine

OPG Mataga Ivan je malo poljoprivredno gospodarstvo na području Grada Opuzena čiji je cilj ponuditi prirodnu i svježu robu u roku od 24 sata od berbe. Jednostavno, kaže Ivan Mataga, tridesetogodišnjak i magistar ekonomije, kako se u dolini Neretve svatko bavi uzgojem mandarine i ostalih agruma, tako je i njega privukla proizvodnja i ljubav prema prirodi, a poljoprivredom se bavio i prije otvaranja OPG-a.

Ivanu je, inače, osnovni posao u struci (financije) u jednom hotelu, k tome je i gradski vijećnik u gradu Opuzenu, a u slobodno vrijeme, najviše vikendom, bavi se poljoprivredom kao dodatnim poslom. OPG je osnovan 2009. godine, nositelj je on a osim članova obitelji u radu im pomažu mobilni sezonski radnici zaposleni na određeno vrijeme (po potrebi za berbom).
Svježe voće i prirodni sokovi

Na 0,6 hektara na kojima se uzgajaju citrusi tj. agrumi ima 350 stabala mandarina, naranči 8 stabala, klementina 20-ak stabala, 80 stabala limuna, novoposađenih 40-ak koje zbog leda non-stop presađuju, (prije dvije godine led je odnio 10-ak stabala starih 20 godina), a smokve se nalaze pokraj kuće. Mandarine bude, ovisno o godini, od 10 do 20 tona, limuna do 200 kg kao i naranči, a klementine su ove godine baš rodile, bilo je 300 kg.

"Najčešće su nam vremenske neprilike zadavale najviše problema, pogotovo za osjetljive agrume poput limuna, koji ne podnose temperature ispod nule dugo, pa je bilo uvijek potrebe za presađivanjem. No ne odustajemo. Ne skladištimo toliko naše proizvode, koliko ih beremo i svježe odmah transportiramo bilo na otkup direktno kamionskom prodajom po gradovima ili putem dostave na kućnu adresu. Jedino što skladištimo i ujedno prerađujemo (preradom prvog stupnja) su naši sokovi, s čime smo se počeli baviti ove godine. To gledamo kao dugoročnu strategiju prilikom prodaje mandarina, kako sezona kratko traje i dolazi do brze zriobe, na ovakav način bi se spasilo dosta mandarina od propadanja", priča Ivan.

Ideja za prirodnim sokom od mandarine dobivenim od svježe ubranih plodova, vrlo brzo se rodila. Sok je dobiven pasterizacijom i hladnim prešanjem mandarina. Pasterizacijom se uništi što više mikroorganizama i ostalih čimbenika koji utječu na kvarenje soka te na taj način omogućava što duže trajanje proizvoda. Direktnim hlađenjem proizvoda nakon pasterizacije zadrži se originalno što više vitamina i minerala u samom soku od originalnog proizvoda. Za dobivanje 1l soka potrebno je 4 kg mandarina.
Program ruralnog razvoja

"Sok ne sadrži nikakve dodatne konzervanse (umjetne šećere i ostala sladila), samo prirodne šećere dobivene iz same mandarine. Potrebno ga je nakon otvaranja čuvati u hladnjaku ili na hladnom, tamnom mjestu i upotrijebiti u roku od 3-5 dana. Rok trajanja zatvorenog proizvoda je 2 godine", pojašnjava nam.
Mandarine, limun, klementine i smokve dio su ponude OPG-a Mataga (Foto: OPG Mataga Ivan)

Od poticaja, zasad, koristi jednokratne poticaje na bazi nacionalnog proračuna, a prijavili su se i na podmjeru 6.3. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava" Programa ruralnog razvoja i trenutno čekaju rezultate. "Prolaskom na toj podmjeri uključili bismo se u eko proizvodnju. U planu nam je prijava i na podmjeru 6.2 "Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području", priča Ivan i nastavlja da navodnjavaju ljeti konstantno - zasad preko površinskih voda. U budućnosti bi želio navodnjavati putem solarnih pumpa s mogućnosti podzemnog navodnjavanja, ako ispitivanja pokažu da u dolini Neretve ima i pitke vode zbog i dalje visokog saliniteta ispod površine.

Kada je u pitanju stanje s proizvodnjom u Dolini Neretve, dodaje, dogodile su se negativne stvari nakon ulaska u EU. Prije svega zbog nespremnosti na takvo veliko tržište, ruskog embarga i nedostatka državne subvencije na otkupnu cijenu. "Tek nakon 4-5 godina proizvođači se okreću direktnoj prodaji, ali sve je to malo u odnosu što bi dobili udruženjem. Proizvođači se trebaju udružiti u proizvođačke organizacije zbog jače pregovaračke moći, lakšeg i organiziranijeg dogovora, lakšeg apliciranja na EU fondove, jeftinije nabave repromaterijala i mogućnosti direktne prodaje velikim kupcima zbog većih količina i uloge na tržištu", smatra Ivan.

Kako dodaje, prvi problem koji je pogodio neretvanske poljoprivrednike bio je izostanak državne subvencije na cijenu proizvoda (0,80 kn), s kojom je bila zajamčena minimalna otkupna cijena od 3,00 kune za neretvanske proizvođače, koja je potrebna za opstanak tj. pokrivanje troškova i neku zaradu.
Udruživanjem do lakšeg pregovora s otkupljivačima

"Nakon ulaska u EU dogodio se i ruski embargo. Rusija je bila najveći uvoznik neretvanskih mandarina i gubitkom tog tržišta sve je krenulo nizbrdo u dolini Neretve. Tržište EU-a postalo je zahtjevno za neretvanske proizvođače i otkupljivače (od kvalitete robe, pakiranja do ostalog), a postoji i prevelika cjenovna represija tj. pritisak na proizvođače u lancu proizvođač - otkupljivač- trgovački lanac, gdje najveću cijenu plaća proizvođač i u slučaju ne prodaje na tržištu". Problemi su se događali i vezano uz krizu u Agrokoru, Mataga nam kaže kako je bilo problema s naplatom u početku, ali da ih se većina uspjela naplatiti tek nakon godinu dana.

"Udruživanjem bi se lakše pregovaralo s otkupljivačima, zbog zajedništva među proizvođačima, lakšeg i čvršćeg dogovora među članovima te velikom količinom. Nije svejedno radi li se o društvu od 200 članova ili jednom članu na tržištu. Udruživanjem bi se lakše kontrolirao neuspjeh, a samim članstvom svaki bi član dobio dosta toga (nabavu jeftinijeg repromaterijala, lakše apliciranje na EU fondove i ostalo)", napomenuo je Mataga i objasnio kako su neretvanski poljoprivrednici, revoltirani zbog stanja, krenuli u prodaju po hrvatskim gradovima, gdje direktno prodaju svoje proizvode hrvatskim kupcima.

Kao pozitivne strane ovakvog načina prodaje Mataga nam navodi dodatnu reklamu hrvatskim proizvodima na domaćem tržištu te rasterećenje otkupnih centara koji su posljednjih godina opterećeni količinom robe. Vlasnik OPG-a nam kaže i kako su reakcije hrvatskih građana odlične. Manji dio svojih proizvoda OPG Ivan Mataga i ostali poljoprivrednici iz doline Neretve prodaju i putem online prodaje. Kao i većina, oglašava putem facebooka svoje proizvode, a trenutno su orijentirani samo na fizičke osobe na domaćem tržištu. Oko 10-15% ode na takav način direktnom prodajom, ostatak se opet daje na otkup zbog kratke sezone i brze zriobe.
Ne čekati da država ili netko drugi radi za vas

"Dvije godine prodajemo preko online prodaje i preporučio bih takav način prodaje svim poljoprivrednicima. Prve godine se radilo o mizernim količina, ali ne treba na početku odmah odustati. Drugu godinu se već radi o ozbiljnoj prodaji, ne doduše o velikim količinama, ali svakako u budućnosti planiramo i širenje prodajnog asortimana".
Proizvođači agruma moraju se udružiti, smatra Ivan (Foto: OPG Mataga)

Kada su u pitanju mladi i poljoprivreda, smatra da se nedovoljno mladih bavi poljoprivredom. "Mišljenja sam da bi prvo roditelji trebali osamostaliti svoju djecu u bavljenju poljoprivredom i poticati ih da ostanu u svom kraju i bave se s tim. Znači da im prikazuju pozitivne strane, a ne konstantno negativne stvari. Drugo, mlade bi trebalo educirati o tome, javno uključivati u razna predavanja, praktični rad i ostalo. Mislim da bi time bila veća zainteresiranost. U poljoprivredi i turizmu je budućnost jer vidim da se ljudi okreću tome, zdravoj prehrani, ugodnoj klimi, prirodi općenito.

Savjet za ostale je da se samo zajedničkim i upornim radom može postići dosta, a ne čekati da vam država ili netko drugi radi umjesto vas. Država može poticati, ali ne prodavati vaš proizvod. Ne kažem da je lako, ovo je uistinu težak posao, ali sve se može kad se hoće", zaključuje Ivan.


Komentari članka

Vezani članci

Neretvanske lubenice stižu na tržište, proizvođači strahuju od albanske konkurencije

11.06.2026.

Maloprodajna cijena lubenica na početku sezone ne bi trebala biti znatno viša od jednog eura po kilogramu ako je otkupna oko pola eura, kaže Željko Bjeliš

Rana berba jagoda u neretvanskoj dolini: Tuča smanjila urod

28.04.2026.

Desetak dana ranije nego proteklih godina počela berba jagoda u neretvanskoj dolini. Beru se s površine od 35 hektara, a ubrat će se oko 600 tona jagoda. Berba bi svakako bila i veća da dio područja gdje se jagode proizvode nije pogodila tuča i nanijela g

U dolini Neretve nam je 98 posto nasada pod mandarinom, najveći je 10 hektara

13.10.2025.

Ovo je voće u sustavu potpora prošle godine proizvodilo 1.099 proizvođača na 1.284 hektara, od čega je tek 5 hektara pod ekološkom proizvodnjom

Očekuju 60.000 tona mandarina, ali samovolja trgovaca uništava zaradu

06.10.2025.

olina Neretve odavno je nadaleko poznata kao zlatna dolina, dolina hektara i hektara mandarina, naranči, klementina i limuna. Taj kraj živi od poljoprivrede već desetljećima, a upravo zahvaljujući mandarini, razvija se, polako, ali sigurno, i turizam.

Domaće lubenice pune štandove, proizvođači traže veću cijenu

04.07.2025.

Iz doline Neretve na tržište diljem Hrvatske krenule su prve ubrane lubenice i dinje. Proizvođači se nadaju da će i ove godine zadovoljiti turističku sezonu i da će kupci birati domaće, a planiraju ubrati i do 20 tisuća tona.

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1576 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1254 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk