Modernizacija željeznice dovest će do jačeg razvoja gospodarstva

Novim prijedlogom TEN-T mreže, čiji su amandmani usvojeni u travnju, Hrvatska se službeno nalazi na četiri europska prometna koridora, čime se otvara velika mogućnost da postane logistički centar za središnju i jugoistočnu Europu u uvozu i izvozu roba.

Te izmjene također imaju implikacije i kada govorimo o infrastrukturi alternativnih goriva, upravljanju prometom, novim tehnologijama, povećanju sigurnosti i digitalizaciji.

Poruke su to s nedavno održane konferencije Prometna budućnost RH – Što nam donose TEN-T koridori, koja je u organizaciji Hrvatske gosppodarske komore (HGK) održana u Rijeci.

Demografska obnova

"HGK se preko svog Udruženja luka i brodara aktivno uključio u problematiku revizije TEN-T mreže jer znamo da bez prometa nema razvoja gospodarstva i rasta standarda građana. Kad je transport tereta pouzdan, točan i redovit na određenom pravcu, uz taj se pravac otvaraju velike mogućnosti za sve vrste industrije i usluga, pa onda i za samu logistiku. Svaki razvoj nove i modernizacija postojeće prometne infrastrukture dovodi do razvoja gospodarstva, ali i do demografske obnove. Smanjuje se pritisak na gradove, pa tako padaju i cijene nekretnina i najma. Vremena putovanja putnika i robe se skraćuju, pa onda i cijene prijevoza padaju", rekla je potpredsjednica HGK-a za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj, istaknuvši da su sve to dijelovi velikog projekta, koji je jedan od najvažnijih za prometni sustav Hrvatske i planira se dugi niz godina.

"Na konferenciji HGK-a govorili smo o jako važnoj temi, reviziji TEN-T uredbe, koja je u tijeku. To je tema koja će odrediti, obilježiti budućnost Hrvatske kada govorimo o prometnoj infrastrukturi i prometnom položaju Hrvatske. Kad završi proces trijaloga i ako se usvoji predložena revizija uredbe, RH će uz postojeća dva koridora biti pozicionirana na dva dodatna: Baltičko more - Jadransko more i zapadni Balkan - istočni Mediteran. To će nam otvoriti vrata za nova ulaganja, dodatne mogućnosti EU financiranja velikih infrastrukturnih projekata i na područjima Istre, Dalmacije i Slavonije, koja nisu bila adekvatno prepoznata u postojećoj TEN-T uredbi, što će nakon ispunjenja strateških ciljeva ove vlade značiti i daljnje pokretanje našeg gospodarstva", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, istaknuvši kako je dobro da o ovoj temi postoji konsenzus između Vlade Republike Hrvatske i europskih zastupnika, svih sudionika i aktera, s obzirom na značenje prihvaćanja svih izmjena uredbe.

"Riječki prometni pravac od strateškog je značenja za cijelu državu i važan stup gospodarskog razvoja Primorsko-goranske županije. Riječka luka najvažnija je i najveća luka za robni promet u Republici Hrvatskoj, čiji potencijali sasvim sigurno nadilaze promet koji se danas ostvaruje. Nakon velikih investicija u nove lučke kapacitete, u cestovnu mrežu koja luku izravno povezuje sa sustavom autocesta, s ovom mrežom europskih koridora, koji obvezuju države da ih uvrste u nacionalne prioritete, očekujemo da se konačno izgrade nedostajući kilometri autoceste od Postojne do Rupe, te modernizira željeznička pruga od Rijeke prema zapadu i do Zagreba i Budimpešte. Time se riječke luka može dalje razvijati u svom punom potencijalu, a bit će to i snažan input našem gospodarstvu i turizmu, jednoj od najvažnijih poluga rasta", rekao je župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina.

Dugoročna ulaganja

Radi se najmanje deset godina izgradnje nove i moderniziranja postojeće željezničke infrastrukture. Za to vrijeme potrebno je posebnim mjerama zadržati postojeće robne tokove, a istovremeno se početi pripremati i za nove. Bit će potrebno i dovoljno stručne radne snage, pa se mora voditi računa da država i privatni sektor zajedno sa sustavom školovanja odgovore tim izazovima.

"Ulaganja u infrastrukturu bit će dugoročna. Nije za očekivati da će se riješiti u nekom kraćem periodu, te bi trebalo mudro organizirati sinergiju upravitelja infrastrukture, izvođača radova i željezničkih prijevoznika. Dok traju radovi na obnovi i izgradnji željezničke infrastrukture, mora postojati što bolje prilagođena organizacija prijevoza robe željeznicom kako bismo zadržali klijente/kupce koji se koriste željezničkim uslugama", rekao je direktor tvrtke ENNA transport Petar Glavaš.

Inače, APM Terminals, tvrtka kći najvećeg kontejnerskog brodara A. P. Moller-Maersk, i Enna Logic, hrvatska logistička tvrtka koja posluje u sastavu PPD grupe, investirat će ukupno 500 milijuna eura, s koncesijom za idućih 50 godina, u jedan od najmodernijih terminala u svijetu s potpunom automatizacijom - projekt Rijeka Gateway.

Novi prometni pravci idu ruku pod ruku s primjenom tehnologija strojnog učenja i umjetne inteligencije s ciljem sigurnijeg i brže cestovnog i željezničkog prometa, što je bila jedna od tema panela na konferenciji. Jedan od četiri posebna cilja Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj od 2021. do 2027. jest uvođenje 5G mreže na urbanim područjima i uzduž glavnih prometnih pravaca.

“Potrebna je kvalitetna infrastruktura, a prije svega 5G infrastruktura, koja je ključni pokretač za povezanu i automatiziranu mobilnost. Očekuje se da će ulaganje u 5G mrežu biti izazovno jer će na širokom području zahtijevati gušću mrežu”, rekao je predsjednik Uprave tvrtke Odašiljači i veze (OIV) Mate Botica.