Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Kol 2009

Mladi imaju znanje i moć za promjene

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Ivan Đikić  

Mladi imaju znanje i moć za promjene

Zamislite malu državu na jugu Europe s talentiranim ljudima, prirodnim ljepotama i bogatstvima, u kojoj vlada društvo pravednosti, demokracije, slobode govora, u kojoj se vrednuje stručnost, rad i znanje, te prakticira solidarnost među građanima i briga prema oboljelima i nemoćnima.

Građani te zemlje svjesni su vlastitih vrijednosti, ponose se svojom kulturom i običajima, potiču mlade na izazove, daju im slobodu, uče ih radu i korištenju svojih talenata. A uza sve to, poštuju se razlike među ljudima i zajednički se brinu o prirodi i okolišu.

Iako ovaj opis više sliči stvarnosti pojedinih skandinavskih zemalja, to može biti i slika Hrvatske u budućnosti. Usprkos svim problemima i ratnim stradanjima, Hrvatska je imala povijesnu priliku koju je, na žalost, propustila, u stvaranju takvog društva od svog osamostaljenja do danas.

Brojni izgovori
Jedan dio razloga može se racionalizirati nedostatkom kolektivne snage i samosvijesti te teškim povijesnim okolnostima u uspostavljanju državnog poretka. Međutim, daleko najveći dio krivnje leži u potpunom nedostatku odgovornosti, uz očit manjak znanja i stručnosti onih koji su preuzeli vodeće pozicije u Hrvatskoj. Izgovori za brojne krive odluke i pogreške svode se uglavnom na prebacivanje krivnje na druge osobe, bivši sustav ili vanjske/međunarodne čimbenike.

Usto, društvo je postalo imuno na javno iznesene primjere krađe, korupcije, nepotizma i nepravde. Mlade generacije na tim primjerima uče da su pojedinci u kriminalnom miljeu zaštićeni zakonom, velikim dijelom zbog korupcije u pravosudnom sustavu. U isto vrijeme, svojim bahatim nastupima i arogancijom novostvorena “krema” društva nameće stav da je brzo bogaćenje, pozicije, moć i promoviranje po medijima dovoljno za stjecanje “elitnog” društvenog statusa.

Ta opasna iluzija ima poguban utjecaj na mlade, a njezino dugogodišnje trajanje dovodi do marginalizacije i izolacije vrijednih, pametnih i kvalitetnih stručnjaka i radnika koji su svojim radom i odricanjem izgradili Hrvatsku te stvorili vrijednosti po kojima Hrvatska i jest priznata u svijetu. Svjetska financijska kriza u potpunosti je razotkrila ove društvene i političke anomalije u Hrvatskoj te jasno upozorila da se ovakvim neodgovornim ponašanjem ne može dalje voditi zemlja. Usprkos očitim problemima, mislim da Hrvatska može uspješno prebroditi sadašnju krizu te u isto vrijeme profitirati uvodeći radikalne i nužne promjene.

Vladu ponajprije čeka ozbiljan posao u borbi s gospodarskom krizom, kriminalom i nagomilanim dugovima. Brze i nužne promjene, poput smanjivanja administracije, kontrole rada i odgovornosti političara, strogo provođenje zakona te ulaganja u kvalitetne i produktivne projekte mogu polučiti dobre rezultate i biti poticaj za mobilizaciju kvalitetnih ljudi te pokretanje širih društvenih promjena.

Manjak znanja
Okupljanje stručnjaka raznih profila iz Hrvatske i inozemstva i njihovo aktivno uključivanje u rješavanje krize nužno je jer je očito da u državnoj administraciji manjka znanje, iskustvo i praktični rezultati. Posebno su važne nove generacije školovanih kadrova koji su voljni uložiti svoje karijere u razvoj Hrvatske. Najveći potencijal Hrvatske i jest u mladim, talentiranim i obrazovanim stručnjacima koji donose nove standarde i radne navike.

Na žalost, dosadašnja praksa bila je da najkvalitetniji stručnjaci, studenti i učenici u pravilu odlaze u inozemstvo, gdje nastavljaju uspješne poslovne, akademske ili umjetničke karijere. Njihov poslovni angažman i/ili povratak u Hrvatsku nužan je za brzi prijenos novih tehnologija, kulture profesionalnog ophođenja, radnih standarda i odgovornosti. Međutim, sami angažmani stručnjaka neće osigurati dugoročne promjene u Hrvatskoj.

Njih može osigurati samo rigorozna primjena zakonskih okvira koji će biti u skladu s praksom kvalitetnih demokratskih društava. Takve promjene mogu se najefikasije i najbrže uvesti ulaskom Hrvatske u EU, stoga to i dalje treba biti prioritet ne samo vodstva države nego i njenih građana koji su željni stvaranja uređenijeg društva. Neozbiljni su savjeti za odgađanjem ili odustajanjem od pregovora s EU. Statistički podaci o stanju u Hrvatskoj u usporedbi sa Švicarskom ili Norveškom koje nisu članice EU pokazuju da su takvi savjeti nestručni. EU je, unatoč svojim objektivnim slabostima, dosad najuspješniji projekt koji je ostvaren u Europi u posljednjem stoljeću.

Počnite odmah
Građani Hrvatske svojim povijesnim, kulturnim, vjerskim, umjetničkim, sportskim i obrazovnim vrijednostima zaslužuju svoje mjesto u takvoj asocijaciji europskih naroda. Završit ću ovaj osvrt procjenom da za izlazak iz krize i stvaranje novog društvenog poretka u Hrvatskoj treba dosta vremena, novih znanja i angažmana građana Hrvatske. No također je jasno da promjene treba početi odmah, jer već sutra može biti prekasno.

Živeći u Švedskoj i Njemačkoj posljednjih 12 godina, naučio sam od kolikog je značenja uloga svjesnog i savjesnog pojedinaca u društvenim projektima i javnom djelovanju. Uspjeh Hrvatske naposljetku će ovisiti ne samo o sposobnosti i časnosti njezinog vodstva nego i o motivaciji i aktivnom radu svih njezinih građana, koji su to vodstvo izabrali i koji upravo zato imaju odgovornost kontrolirati, korigirati ga i mijenjati. Ovaj članak je stoga poziv na buđenje građanima Hrvatske da preuzmu svoju vlastitu odgovornost i aktivniju ulogu u promjenama koje dolaze.


Komentari članka

Vezani članci

Čak 74% građana planira ljetovanje u Hrvatskoj, prosječna potrošnja raste na 1.404 eura

20.04.2026.

Interes građana za ljetovanje u Hrvatskoj ostaje stabilan: čak 74% ispitanika planira provesti ljetni odmor unutar zemlje što je na razini prošlogodišnjih rezultata. Istovremeno, raste planirana potrošnja: građani će za ljetovanje u prosjeku izdvojiti 1.4

MojPosao objavio iznos prosječne plaće s dodacima u prvom kvartalu 2026.

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

DZS potvrdio lošu prognozu: Inflacija u Hrvatskoj ubrzala rast

17.04.2026.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u ožujku 4,8 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je inflacija osjetnije ubrzala na godišnjoj razini.

Poskupjela potrošačka košarica, evo i koliko

17.04.2026.

Osnovna prehrambeno-higijenska potrošačka košarica koja obuhvaća 51 najnužniji proizvod, u ožujku je koštala 489,53 eura, što je 3,55 eura više u odnosu na veljaču, pokazuje mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR, u suradnji s Hrvatsk

Kraći radni tjedan još uvijek nije realna opcija

17.04.2026.

Puno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosi 40 sati tjedno, najčešće raspoređenih na osam sati dnevno tijekom pet radnih dana, navodi Zakon o radu. Po broju stvarno odrađenih sati Hrvatska se redovito svrstava u sam vrh Europske unije, no pojedine zemlje biljež

Tag cloud

  1. 2848 članka imaju tag turizam
  2. 2704 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1561 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1331 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke