Mladen Vedriš: Hrvatska država ponaša se kao dr. Jekyll i MR. Hyde

Nije dovoljna samo financijska pomoć države zaposlenicima pojedinih sektora za tri ili četiri mjeseca. Država i ne treba i ne može dati sav taj novac, ali mora podmetnuti leđa, dati sigurnost i garancije poslovnim bankama, da one, u koordinaciji s HNB-om i politikama ECB-a, kreiraju dodatne financijske instrumentarije i potpore za realni sektor - rekao je profesor ekonomije na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Mladen Vedriš u intervjuu za Lider.

Ovaj znanstvenik, ali i političar i poduzetnik u praksi je prošao i poznaje i osobno sve sastavnice razvojnog modela triple helix​, i to sve do samog vrha hijerarhije – kao prvi čovjek grada Zagreba i potpredsjednik Vlade. Zato njegove izjave o državnim vrludanjima u gospodarskom sektoru imaju posebnu specifičnu težinu.

– Država se ponašala kao dr. Jekyll i Mr. Hyde. Po noći vam lomi rebra pogrešnom ekonomskom politikom i žestoko vas oporezuje gdje stigne, a onda vas preko dana liječi nefokusiranim socijalnim transferima koji su često između populizma i moralnog hazarda: od onih manjih, poput dozvola za uvoz automobila, pa do krupnijih – nekontroliranih subvencija u poljoprivredi ili brodogradnji. Pogrešne javne politike dovele su do Hrvatske koja je bila veoma ranjiva već u krizi 2009., a iluzija je da smo ovu krizu dočekali u boljoj situaciji nego prošlu - tvrdi Vedriš, koji u intervjuu govori o anatomiji hrvatskog ekonomskog vrludanja..

– Izvršna vlast pronašla je kvalificirane ljude u sustavu zdravstva koji su nas sigurno vodili kroz koronakrizu. Taj je posao itekako uspješno obavljen. Istim putem pristupit će se i drugim novim EU temama: klimatskim promjenama ili digitalizaciji. Ostaje pitanje zašto izvršna vlast ne vidi potrebu da za najvažnije područje, ekonomiju, ne pronađe od pet do osam kvalificiranih osoba kao stručni softver i sugovornika. Zašto samo u ekonomiji nije potrebna ekspertiza i zašto se smatra da, uz dužno poštovanje, nekoliko ministara, često liječnika, agronoma ili inženjera i pravnika koji su tamo došli prema ovakvim ili onakvim političko-stranačkim kriterijima i često se prema istim osnovama rotiraju, mogu sami nositi s tim najzahtjevnijim poslom? - pita se Vedriš.

Pitali smo našeg sugovornika i može li najavljeni predizborni dar težak deset milijardi eura iz Europske unije spasiti posrnulo hrvatsko gospodarstvo?

– Dobrodošla ideja. I dobrodošla sredstva – kad stignu. Ali, kao što je jasno rečeno, kao dominantno razvojna, a ne socijalna potpora. I bit će vezana uz provođenje reformi koje zahtijeva Europska komisija kako bi se u svakoj od zemalja članica podignula razina konkurentnosti. Stoga će ta sredstva biti usmjerena na programe novih investicija za koje će se svaka država morati dokazano kvalificirati. Cilj je potaknuti jačanje postojeće i stvaranje nove strukture gospodarstva u zemljama članicama, a ne samo plaćanje starih dospjelih računa. No velika europska rasprava na tu temu tek otpočinje, dugo je to i neizvjesno putovanje - zaključuje Vedriš.

Kompletan intervju s prof. dr. sc Mladenom Vedrišem možete pročitati u tiskanom ili digitalnom izdanju Lidera