Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Sij 2023

Mislav Vučić, JGL: Teško nam je shvatljiva odluka o naplati ekstraporeza uspješnima

Izvor: lidermedia.hr · Autor: lider.hr  

Mislav Vučić, JGL: Teško nam je shvatljiva odluka o naplati ekstraporeza uspješnima

Očekivali smo da će vladajući dobro razmotriti koji su nam dijelovi gospodarstva u državi najzdraviji i učiniti sve da ih dodatno razvijamo, a ne da režemo grane na kojima sjedimo

Prošla je godina bila je još jedna u nizu proteklih godina kojih se nećemo rado sjećati. Već na početku 2022. godine blag oporavak nakon pandemije zamijenio je novi šok i rat u Ukrajini. Time se cjelokupno svjetsko gospodarstvo ponovno našlo pred novim izazovima i teškoćama, koje rezultiraju, među ostalim, i povećanom inflacijom i rastom kamatnih stopa.

Međutim, za nas u Hrvatskoj potkraj godine stigao je i još jedan neočekivani potez vladajućih, kojim se najavljuje dodatan porez, i to upravo najuspješnijim kompanijama u Hrvatskoj, odnosno onima koje su zdravo poslovale unatoč svim krizama posljednjih godina. Iznenađeni smo prijedlogom naplate ekstraporeza uspješnima kako bi se, tumače nam, solidarizirali s onima u teškoj situaciji u Hrvatskoj. Povijest i ekonomija uče nas da takvi potezi uglavnom samo oslabe uspješne, a nerijetko ne pomažu nikomu.

‘Nagrada‘ za reinvestiranje
Čini se da je Hrvatska odlučila otići mnogo dalje od preporuka Europske komisije koja je porez na esktraprofit sugerirala za energetske kompanije, i to one koje su zaista ostvarile velike zarade na špekulativnim cijenama energenata.

JGL je u samo proteklih pet godina investirao oko 500 milijuna kuna i otvorio oko 200 novih radnih mjesta. Tijekom zadnje četiri godine naša je dobit iznosila oko 300 milijuna kuna. Dakle, svu smo dobit reinvestirali i dodatno se zadužili za 200 milijuna kuna, kako bismo ulagali u nove tehnologije, digitalizaciju, razvoj novih proizvoda, energetsku učinkovitost i ono najvažnije – svoje zaposlenike, njihova znanja i bolje uvjete rada.

To bi značilo da smo sada, zato što smo se zaduživali i investirali, pa napokon imamo i bolje rezultate i dobit – kao ‘nagradu‘ dobili ekstraporez. I to za velik trud i rad u najgorim godinama za poslovanje i krizama, s kojima se hrabro nosimo.

Teško nam je to shvatiti jer smo očekivali da će vladajući dobro razmotriti koji su nam dijelovi gospodarstva u državi najzdraviji i učiniti sve da ih dodatno razvijamo, a ne da režemo grane na kojima sjedimo. Farmaceutska industrija pozicionirana je kao strateška u Hrvatskoj, jedan je od najvećih izvoznika i tim je nevjerojatniji takav potez.

U JGL-u gotovo 85 posto prihoda realiziramo u izvozu, neprestano otvaramo nova tržišta, a udvostručili smo i ulaganja u istraživanje i razvoj, zbog čega smo nedavno postigli i povijesni uspjeh te započeli treću fazu kliničkog ispitivanja inovativnoga nazalnog spreja za prehladu, koji planiramo lansirati na europsko tržište. Studija se prvi put vodi i financira iz Hrvatske.

Prije toga osnovali smo i međunarodno JGL-ovo Znanstveno vijeće kojim smo umrežili sva aktualna znanja svojih zaposlenika i istaknutih europskih znanstvenika u oftalmologiji, otorinolaringologiji i dermatologiji kako bismo upravo u Hrvatskoj stvarali proizvode s novom dodanom vrijednošću i dodatno pozicionirali svoju kompaniju, ali i svoju zemlju, kao ravnopravne partnere najvećima u Europi i u svijetu.

Svaka kriza jednom prođe
Svim tim potezima prethodila je donesena nova strategija razvoja naše kompanije i dodatna ojačavanja liderstva u spomenutim terapijskim područjima. Voljeli bismo vidjeti sličan pristup i na razini države, znati koje su nam to grane razvoja doista strateške, kako ćemo im pomoći da se dodatno razviju, budu još jače i bolje, a ne im odmagati uvođenjem posebnih nameta i tako ih tjerati da razmišljaju o tome hoće li opet investirati i u poslovanje i u ljude, ili će, jednostavno, smanjiti ili preseliti svoje poslovne aktivnosti. Ne bismo voljeli gledati takav scenarij jer bi on posljedično značio manje prihode i za kompanije i za državu, a o smanjenom zapošljavanju da ne govorimo.

Posebno je zabrinjavajuće takvo što u ovom trenutku, kad još ni ne znamo što nam točno nosi ova godina jer će rezultati poslovanja opet najviše ovisiti o ratu, o cijeni energenata, o inflaciji, o kamatnim stopama i o ostalim financijskim rizicima koji dolaze sa svim navedenim.

Unatoč svemu tomu u JGL-u ćemo i dalje gledati na razvoj i poslovanje dugoročno i nećemo zaustaviti investicije jer znamo da svaka kriza jednom prođe, a zanemarivanje ulaganja u vlastitu konkurentnost i najnovije trendove je mnogo skuplje od bilo koje krize. Želimo li biti građani današnjeg svijeta, nemamo taj luksuz da prestanemo učiti i napredovati jer će nas već sutra zamijeniti neki bolji i napredniji od nas.

JGL je agilna kompanija koja sebe stalno preispituje i traži nove prilike za rast i razvoj, zbog čega nas priznaju i poštuju i izvan granica Hrvatske. Stoga smo pokrenuli i svoj najveći projekt dosad, Integru 2020, u kojeg smo u posljednje tri godine uložili 400 milijuna kuna i kojim smo zakoračili u novi investicijski i poslovni ciklus te objedinjavamo proizvodne, istraživačko-razvojne i skladišne kapacitete JGL-a. Završetak tog projekta planiramo u idućoj godini, a to će nam otvoriti mnoge nove mogućnosti i povećati proizvodnju.

Oprez, ali i optimizam
Ova će godina zasigurno biti još zahtjevnija od prošle, ali smatram da će ona biti i godina za neustrašive. Mi u JGL-u dokazali smo da smo upravo takvi, da smo čvrsti i da smo prebrodili i najgore krize upravo s velikom dozom hrabrosti, uz mnogo zalaganja i truda svih naših zaposlenika.

Na ovu godinu gledamo oprezno, ali i optimistično, jer smo sebe izgradili tako da se brzo mijenjamo i prilagođavamo neočekivanim okolnostima i da ih pobijedimo. Na krize gledamo kao na sprintere, koje se uz mnogo vježbe i treninga može pobijediti. No mi smo svakako maratonci i namjeravamo pobjeđivati i na duge staze.


Komentari članka

Vezani članci

Vlada udara na visoke marže: Tvrtkama prijeti porez od 50 posto

06.11.2026.

U sklopu antiinflacijskih mjera Vlada predlaže porez na prekomjernu dobit, uz promjene oporezivanja paušalaca i turističkog smještaja

Poduzetnici u Zagrebu traže ukidanje članarina i trajne dozvole

13.10.2026.

UGP i obiteljski iznajmljivači traže manje porezno opterećenje rada, ukidanje obveznih članarina i zaštitu postojećih ulaganja

Direktorska plaća opet raste: Evo koliko će mali poduzetnici plaćati 2027.

02.10.2026.

Minimalna osnovica za zaposlene članove uprave mogla bi 2027. narasti na 1405,95 eura, a bruto 2 na gotovo 1638 eura.

Booking najavljuje promjene: Od prosinca novi obračun PDV-a

28.09.2026.

Od 1. prosinca Booking će hrvatskim partnerima bez važećeg PDV-ID-a sam obračunavati PDV na proviziju za svoje usluge

JGL mijenja strategiju opskrbe: Nearshoring je velika prilika

22.09.2026.

Eva Usmiani Capobianco kaže da fokus više nije samo na troškovima: JGL širi bazu dobavljača i povećava udio europskih izvora

Tag cloud

  1. 2933 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1843 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2022 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1387 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 721 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 520 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk