Misija MMF-a očekuje znatno smanjenje gospodarskih aktivnosti u RH

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) očekuju znatno smanjenje gospodarske aktivnosti u 2009. godini, a projekcija iz rebalansa hrvatskog državnog proračuna o padu hrvatskog BDP-a od 2 posto u ovoj godini, mada je moguća, zahtijevala bi da oporavak počne u drugoj polovici godine.

Članovi Misije smatraju da prevladavaju negativni rizici i da bi se gospodarska aktivnost mogla još više smanjiti, navodi se u zaključnoj izjavi Misije MMF-a koja je početkom ovog tjedna završila dvotjedni boravak u Hrvatskoj u redovnim godišnjim konzultacijama na temelju članka IV Statua MMF-a.

U izjavi, koju je danas na svojim internet stranicama objavila Hrvatska narodna banka, Misija navodi i kako se u 2010. očekuje nastavak usporenog rasta, s tim da će intenzitet i brzina oporavka ovisiti, između ostaloga, o gospodarskim i financijskim uvjetima u regiji.

Članovi Misije ocjenjuju kako je hrvatski financijski sustav relativno dobro podnio prvi nalet globalne oluje zahvaljujući vještom upravljanju i pravodobnim mjerama, uz ostalo navodeći i kako je rebalansom donesen realističniji državni proračun.

Međutim, upozoravaju, okruženje koje karakteriziraju restriktivno financiranje i negativan rast u predstojećem razdoblju prijeti pogoršanjem dugogodišnjih unutarnjih neravnoteža. Potrebe za inozemnim financiranjem veoma su velike, a osjetljive bilance ekonomskih sektora ograničavaju izbor mjera ekonomske politike.

"Problematična vremena zahtijevaju energične politike", poručuje se u izjavi. U kratkoročnom razdoblju održanje stabilnosti zahtijevat će provedbu razborite fiskalne, monetarne i financijske politike, te spremnost na brzo reagiranje ako se ostvare ekstremni događaji. Kratkoročne mjere moraju biti upotpunjene reformama usmjerenim prema rješavanju dugogodišnjih problema s konkurentnošću i povećanju potencijala rasta gospodarstva.

U poglavlju o očuvanju stabilnosti tečaja, naglašava se da bi, s obzirom na veliku ranjivost bilance privatnog sektora, oštra deprecijacija pogubno utjecala na poduzeća i stanovništvo koji su nezaštićeni od valutnog rizika, a neizravno i na financijske institucije.

"Stoga nastavak sadašnjeg tečajnog režima naglašava važnost povećanja fleksibilnosti na drugim područjima, a osobito brzog napretka strukturnih reformi i odgovarajućeg inozemnog financiranja", navodi se u izjavi.