Mirovinski fondovi: Zainteresirani smo za autoceste, ali moramo vidjeti uvjete

"Zainteresirani smo za kupnju dionica autocesta, kao i za ostale kvalitetne projekte. Više od toga moći ćemo reći kad budemo znali pod kojim uvjetima će se taj model provoditi", neslužbeno su odgovorili Novom listu mirovinci

Mirovinski fondovi su zainteresirani za ulazak u hrvatske autoceste, nesluženo su potvrdili predstavnici dvaju obveznih mirovinskih fondova, komentirajući odustajanje Vlade od davanja autocesta u koncesiju i njezine najave da će problem otplate velikog duga autocesta pokušati riješiti na drugi način – prodajom 51 posto autocesta mirovinskim fondovima, zaposlenima i građanima.

"Zainteresirani smo za kupnju dionica autocesta, kao i za ostale kvalitetne projekte. Više od toga moći ćemo reći kad budemo znali pod kojim uvjetima će se taj model provoditi", neslužbeno kažu mirovinci Novom listu.

Na sličan način, tvrde, zainteresirani su i za ulaganje u Luku Rijeka, koja također planira privući dodatni kapital, putem inicijalne javne ponude dionica na burzi.

Promatrači vjeruju da je Vlada odustala od davanja autocesta u koncesiju strancima jer bi joj to nanijelo golemu političku štetu, osobito u predizbornoj godini. Većina javnosti pozdravila je taj korak, ali Vlada je rekla da od "monetizacije duga" nije odustala. Aktivirala je "plan B", prema kojem će javni dug, nastao zbog gradnje autocesta na kredit, pokriti prikupljanjem novca na drugi način.

Banski dvori očekuju da će ponudom 51 posto dionica državnih autocesta prikupiti gotovo 12 milijardi kuna, od čega bi čak 80 posto trebali dati mirovinski fondovi.

Mirovincima novac nije problem, jer sva četiri obvezna mirovinska fonda – Allianz, Raiffeisen, PBZ Croatia osiguranje i Erste Plavi – na svojim računima trenutačno imaju čak 68,7 milijardi kuna, prema izvješću Hanfe za siječanj. Njihov najveći dužnik upravo je država. Oko 70 posto novca, ili 48,5 milijardi kuna, fondovi su posudili hrvatskim vladama tako što su kupili državne obveznice.

Drugim riječima, kad bi Vlada prodavala dionice autocesta, mirovinci ih ne bi morali kupovati, nego bi dio Vladinog duga jednostavno poništili i "prebili" u svoje vlasništvo. Vlada bi smanjila dio javnog duga, a mirovinci bi u zamjenu dobili suvlasništvo u novoj tvrtki HAC ONC koja bi trebala upravljati autocestama.

Ali tu se, kažu promatrači, krije mogući novi problem zbog kojeg se fondovi izbjegavaju javno očitovati o "planu B". Sva četiri mirovinska fonda još su u prosincu predala Vladi neobvezujuće ponude za koncesiju, ali u konzorciju sa stranim ulagačima i upravljačima. Sada, kad je koncesija propala, fondovi bi trebali upravljanje nad autocestama preuzeti sami, zajedno s državom i zaposlenima, putem tvrtke HAC ONC.

Fondovi, prema neslužbenim vijestima koje je objavio Tportal, žele učinkovitije upravljanje tom tvrtkom i manji broj zaposlenih. Primjerice, cestarine se ne moraju naplaćivati uz pomoć službenika, nego vinjetama. Ali nitko to ne želi javno reći, osobito prije izbora.

Očito, mirovinski fondovi žele na autocestama zaraditi, kako bi budućim umirovljenicima osigurali bolje mirovine. Stručnjaci tvrde da autocestama treba racionalizacija upravljanja. Vlada je vjerovala da će taj posao prebaciti na koncesionara. Sada, kad je aktiviran "plan B", Vlada će tu odgovornost morati preuzeti sama ako želi privući novac mirovinaca i ostalih ulagača.