Poduzetnički portal · Članak
07 Lis 2024
Miodrag Šajatović: Prazan apartman – drama. Zatvorena tvornica – nikoga briga
Izvor: lidermedia.hr · Autor: Miodrag Šajatović
Zatvaranje tvornice boja Hempel i tekstilnog pogona Leonarda naznaka je prijeteće epidemije zatvaranja industrijskih kapaciteta. Posebno onih u stranom vlasništvu. Kao i mnogo puta prije, hrvatska javnost, od opće do političke, nepogrešivo ne prepoznaje opasne pojave u nastajanju. Popunjenost apartmana je važna, popunjenost industrijskih kapaciteta je nevažna
Povod za današnje ‘Ekonomalije‘ dvije su vijesti. Prva kaže da danski vlasnik istarske tvrtke za proizvodnju boja i premaza Hempel gasi tvornicu u Hrvatskoj i da će biti otpušteno sedamdeset radnika. Druga kaže da je raditi prestala daruvarska tekstilna tvrtka Leonarda. Kao razlog otkaza za trideset radnica njihova je direktorica navela prestanak proizvodnje u osječkoj tvornici Benetton i zbog toga zaustavljene narudžbe. Vijesti o zatvaranju tih dvaju pogona izazvale su minimalno zanimanje javnosti. Kao i mnogo puta prije, hrvatska javnost, od opće do političke, nepogrešivo ne prepoznaje opasne pojave u nastajanju.
Čemu se brinuti zbog moguće epidemije gašenja industrijskih kapaciteta kad imamo drugu, nemjerljivo veću dramu?! Još nije sa sigurnošću ustanovljeno koliko su bili popunjeni apartmanski kapaciteti na Jadranu ovoga srpnja i kolovoza. Ministar turizma Tonči Glavina izašao je sa ‘šokantnim‘ podatkom da je u špici sezone četrdeset posto apartmana bilo nepopunjeno. Premda je ‘zaboravio‘ mogućnost da su neki apartmani bili puni, ali gosti nisu bili prijavljeni, i dvadeset posto neiskorištenih kapaciteta u turizmu razlog je za opću konsterniranost.
Borba za opstanak
A stvarnost je takva da je iskorištenost kapaciteta u turizmu mačji kašalj prema skrivenijoj, ali za nacionalnu ekonomiju mnogo opasnijoj pojavi. Industrijalci, mali, srednji i veliki, naučili su svoje muke mučiti u tišini. Pad iskorištenosti kapaciteta u industriji mnogo je veći od onog u turizmu. Pogoni u Umagu i Daruvaru smanjili su svoje kapacitete ne za četrdeset ili dvadeset posto, nego za sto posto!
Niz proizvodnih tvrtki pogođenih smanjenim narudžbama ukinuo je posljednjih mjeseci drugu smjenu, dakle pedeset posto proizvodnje! Posebno zabrinjava stanje s tvornicama koje su došle u vlasništvo stranih kompanija. Koje po Europi, zadržimo se samo na Starome kontinentu, imaju od pet do deset tvornica u isto toliko zemalja. Pad narudžbi u Europi pogodi neku takvu tvrtku, primjerice vlasnicu Hempela. Treba smanjiti proizvodnju za deset posto. To se može napraviti na dva načina: da se u svakoj od deset tvornica proizvodnja linearno smanji za deset posto. Ili da se zatvori jedna tvornica. Tu nastaje drama.
Znaju to dobro mnogi direktori hrvatskih podružnica stranih kompanija. Znaju kakvo je lobiranje prema generalnoj upravi: ‘Zatvorite njih, ne nas!‘ Ne biraju se metode lobiranja. Na kraju, netko će biti žrtva. Sudeći prema informacijama iz redova menadžera stranih ispostava u Hrvatskoj, slučajeva kao što je Hempel moglo bi u idućim mjesecima biti mnogo. Ali koga briga! Industrijski pogoni na kontinentu nevažni su u odnosu na apartmane na Jadranu.
Čak i kad netko iz vlasti obrati malo pozornosti na industriju, zadovoljno zaključi da nam geopolitičke prilike idu na ruku. U Bruxellesu se priča o potrebi kraćih dobavnih lanaca. Pa će industrijalci iz Njemačke nagrnuti otvarati pogone u Hrvatskoj. Još kad čuju da samo što nismo postali članica OECD-a i da nam kreditni rejtinzi rastu svaki tjedan, nema veze što se tu i tamo zatvori neki pogon. Uostalom, radne snage nedostaje, pa će svi otpušteni iz Hempela, ili Leonarde, u roku ‘keks‘ dobiti drugo, bolje plaćeno radno mjesto. Ako ne drugdje, na Baniji, u ukrajinskim tvornicama za preradu peradi. Koje samo što nisu. Nažalost, stvarnost je sasvim drukčija. Došlo je vrijeme kad se borba treba voditi da strani vlasnici ne zatvaraju postojeće proizvodnje u Hrvatskoj. O navali greenfield-investitora mogu maštati samo naivni ili neodgovorni.
Članak je dostupan u tiskanom
i digitalnom izdanju Lidera
Komentari članka
Vezani članci
Stjepan Šafran kao hrvatska studija slučaja kapitalizma
14.04.2026.Američki profesori pretvorili su biografiju vječnog predsjednika HOK-a u znanstveni rad o tranziciji. Otkrivamo kako se 1960-ih varao sustav da bi se zaposlilo više od pet radnika
Kako je Končar po Markovićevom zakonu zakoračio prema modernoj kompaniji
14.04.2026.Prvo 'složeno poduzeće' u SFRJ osnovano 11. travnja 1989. naznačilo je kraj samoupravne ere i najavilo poslovanje na tržišnim principima Dana 11. travnja 1989. potpisan je samoupravni sporazum kojim je Rade Končar postao prvo složeno poduzeće u Jugoslavi
"Državni 'fast-track' za Končar i Siemens: Širenje proizvodnje je prioritet
01.04.2026.Investicija od 260 milijuna eura postala je strateški investicijski projekte RH zbog globalne potražnje i 350 novih radnih mjesta
Končarov transformator za prvu drvenu trafostanicu u Švedskoj!
30.03.2026.Končar Distributivni i specijalni transformatori (D&ST) su u siječnju uspješno završili tvorničko primopredajno ispitivanje (FAT) za energetski transformator od 10 MVA namijenjen inovativnom projektu mreže u južnoj Švedskoj.
Čak 183 tvrtke spremne jačati hrvatsku obrambenu industriju
26.03.2026.U suradnji hrvatskih tvrtki i vojnog sektora postoji veliki potencijal, a domaće su kompanije spremne vrlo brzo odgovoriti na potencijalno krizne situacije, rečeno je u srijedu na konferenciji 'Gospodarstvo i obrambena industrija', na kojoj su predstavlje
Tag cloud
- 2847 članka imaju tag turizam
- 2698 članka imaju tag hrvatska
- 1805 članka imaju tag svijet
- 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 2002 članka imaju tag financije
- 1560 članka imaju tag poljoprivreda
- 1649 članka imaju tag izvoz
- 1320 članka imaju tag trgovina
- 1387 članka imaju tag ict
- 1329 članka imaju tag industrija
- 1243 članka imaju tag investicije
- 1079 članka imaju tag zapošljavanje
- 1071 članka imaju tag menadžment
- 1181 članka imaju tag EU
- 868 članka imaju tag poduzetništvo
- 684 članka imaju tag opg
- 793 članka imaju tag maloprodaja
- 556 članka imaju tag poticaji
- 690 članka imaju tag tehnologija
- 709 članka imaju tag marketing
- 406 članka imaju tag potpore
- 517 članka imaju tag hotelijerstvo
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 965 članka imaju tag kriza
- 515 članka imaju tag eu fondovi
- 536 članka imaju tag porezi
- 490 članka imaju tag gospodarstvo
- 529 članka imaju tag obrazovanje
- 497 članka imaju tag prehrambena industrija
- 437 članka imaju tag osijek
- 448 članka imaju tag start up
- 541 članka imaju tag krediti
- 510 članka imaju tag dzs
- 452 članka imaju tag energetika
- 461 članka imaju tag BDP
- 418 članka imaju tag hnb
- 426 članka imaju tag vlada
- 345 članka imaju tag hgk
- 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 440 članka imaju tag banke
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
