Metro i Konzum predvode utrku trgovačkih marki

Iako njihov udjel na tržištu ne raste samo u krizi, globalna gospodarska kriza i recesija očito su dobar tajming za još agresivniji procvat privatnih robnih marki trgovaca. Metro je tako ovih dana u Düselldorfu najavio novu strategiju usmjerenu upravo na prodaju vlastitih brendova.

Umjesto pedesetak različitih privatnih robnih marki, međunarodni veleprodajni lanac u budućnosti će imati samo šest ekskluzivnih vlastitih brendova pod kojima će se broj proizvoda u portfelju sa sadašnjih 1800 povećati na oko 4000. Frans W. H. Muller, glavni izvršni direktor Metroa CC, tvrdi kako nova strategija podrazumijeva sažet asortiman, konkurentne cijene i snažnu usredotočenost na ključne, odnosno profesionalne kupce u segmentu HoReCa, te male trgovce i urede.

Sa sadašnjih 10, u Metrou tako udio privatnih marki računaju do 2012. povećati na 20 posto, što znači da bi šest vlastitih brendova (Aro, Fine Food, Horeca Select, H-Line, Rioba i Sigma) u ukupnim prihodima Metroa do 2012. umjesto sadašnjih tri trebali činiti šest milijardi eura, a ne spavaju ni u Konzumu. Do sada su bili orijentirani samo na jednu maloprodajnu i jednu veleprodajnu marku K plus (1500 artikala), odnosno Rial (500). No, ove godine lansirali su i premium trgovačku marku K plus volim najbolje, kojom žele postati prepoznatljivi među kvalitetnim trgovačkim markama. Darko Knez, predsjednik uprave Konzuma, kaže kako kontinuirani rast njihove privatne marke prati kontinuirani rad na kvaliteti, recepturi s dobavljačima, mehanizmima kontrole te kompletnom redizajnu K plus programa, koji je napravljen u ovoj godini i nije im želja slijediti agresivne lance u kojima trgovačka marka čini više od 50 posto. Konzum, tvrdi, traži kvalitetu i pomno bira kategorije u kojima će razvijati svoju robnu marku prihvatljivih cijena za kupce tako da u ovoj godini udio svoje trgovačke marke planiraju s 10 dići najviše dva posto.

Dražen Lulić iz konzultantske kuće Caper kaže da privatne ili trgovačke robne marke kontinuirano rastu kako u svijetu tako i kod nas. Međutim, pogrešno je tumačiti da privatne robne marke rastu samo u razdoblju ekonomske krize, odnosno da je cijena njihov jedini faktor uspjeha. Ekonomski prosperitetna društva (kao što su zemlje zapadne Europe, SAD, Kanada...), primjerice, bilježe znatno veći udio privatnih robnih marki u ukupnoj potrošnji robe široke potrošnje nego što je to slučaj u zemljama istočne Europe ili Latinske Amerike. Što se same Europe tiče, u vrhu zemalja s najvećim udjelom privatnih robnih marki su Švicarska i Velika Britanija, s preko 40% udjela privatnih robnih marki, pa i Njemačka u kojoj su diskontni formati iznimno popularni, a upravo oni u svojoj ponudi imaju prvenstveno svoje vlastite robne marke. U Hrvatskoj je taj udio oko 12%, ali kontinuirano raste, objašnjava Lulić.